Kada se govori o prehrani i kolesterolu, najčešće se raspravlja o masnoćama, mesu, jajima i mliječnim proizvodima. No, jedna važna skupina svakodnevnih navika često se zanemaruje, a to je ono što pijemo. Sve više znanstvenih istraživanja pokazuje da određena pića, koja mnogi redovito konzumiraju, mogu negativno utjecati na razinu kolesterola u krvi i time povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Gazirana pića s visokim udjelom šećera, poput poznatih bezalkoholnih brendova, jedan su od glavnih krivaca. Studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association pokazala je da redovita konzumacija više od jedne limenke zaslađenog pića dnevno može uzrokovati smanjenje razine HDL kolesterola, tzv. “dobrog kolesterola”, dok ujedno povećava razinu triglicerida, masti koje cirkuliraju u krvi. Ova kombinacija stvara opasno tlo za razvoj ateroskleroze i bolesti srca. Poseban problem predstavljaju i tzv. “dijetna” pića koja, iako ne sadrže šećer, mogu negativno djelovati na metabolizam glukoze i masnoća.
Ni alkoholna pića nisu bezopasna. Prema podacima britanske organizacije HEART UK, konzumacija alkohola, osobito u većim količinama, povisuje razinu triglicerida, što može dovesti do razvoja masne jetre. Jetra igra ključnu ulogu u regulaciji kolesterola – kada je opterećena ili oštećena, njezina sposobnost filtriranja masti i održavanja uravnoteženih razina lipida drastično opada. Iako neka istraživanja sugeriraju da umjerena konzumacija crnog vina može imati blagotvoran učinak zahvaljujući antioksidansima poput resveratrola, ističe se da i tada koristi prestaju ako se granica od jedne čaše dnevno redovito prekoračuje.
Još jedan tihi izvor problema su popularni zaslađeni smoothieji, energetski napici i “zdravi” napitci koji se reklamiraju kao izvori vitamina i minerala. Iako se na prvi pogled čine kao bolji izbor, mnogi od njih sadrže velike količine fruktoze, koja u visokim dozama može povisiti razinu LDL kolesterola (“lošeg”) i povećati rizik od inzulinske rezistencije. Fruktoza iz cijelih plodova voća u cjelovitom obliku nije štetna jer dolazi s vlaknima i drugim korisnim nutrijentima, ali kada se konzumira u koncentriranom obliku u pićima, postaje metabolički opasna.
Upravljanje razinom kolesterola ne uključuje samo nadzor nad onim što jedemo, već i nad onim što pijemo. Zdrave alternative poput obične vode, biljnih čajeva, prirodnih sokova bez dodatnog šećera i fermentiranih pića poput kombuche mogu biti puno bolji izbori. Također, redovita fizička aktivnost, prestanak pušenja i izbjegavanje industrijskih pića važni su koraci u očuvanju zdravlja srca.
Na kraju, važno je osvijestiti da svakodnevne navike koje smatramo bezazlenima mogu imati dalekosežne posljedice. Čaša gaziranog pića na ručku, „opuštajuće“ pivo nakon posla ili vitaminski napitak iz trgovine – sve to može s vremenom pridonijeti lošijem lipidnom profilu u krvi. Promjenom navika, ne samo u prehrani već i u pićima koje biramo, možemo napraviti velik korak prema zdravijem srcu i dužem životu.
FOTO ilustracija
