Manje građevinskih dozvola, ali zato puno više završenih stanova odnosno stambenih jedinica u što spadaju i stanovi u zgradama i obiteljske kuće. Tako bi se u najkraćem mogla opisati građevinska 2025. godina u Koprivničko–križevačkoj županiji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je u županiji završeno 125 zgrada, što je nešto manje nego godinu ranije, ali završena su čak 253 stana, a to je 76 više nego godinu ranije. Godine 2024. u Podravini i Prigorju završeno je 177 stanova, a lani njih 253, što predstavlja rast od gotovo 43 posto. Riječ je o naizgled neobičnom rezultatu jer od 2002. godine, od kada Državni zavod za statistiku vodi ove podatke, više je stanova u županiji završeno samo uoči velike globalne krize koja je paralizirala i unazadila cijeli svijet početkom 21. stoljeća.
Pad površine stanova
Godine 2007. je tako završeno 366 stanova, 2004. njih 333, 2006. bilo ih je 282, a godine 2008., kada se kriza iz Amerike počela slijevati prema ostatku svijeta, u Podravini i Prigorju završena su također 253 stana, baš kao i prošle godine. DZS pritom navodi da je na području cijele Hrvatske prošle godine završeno 18.338 novih stanova, odnosno 10,1 posto više nego godinu ranije, a zanimljiv je podatak da je u županiji završen veći broj stanova iako je izgrađeno manje zgrada. U 2024. godini završena je 131 zgrada, a lani 125. Površina svih završenih zgrada pala je sa 74.856 na 45.166 četvornih metara, odnosno za gotovo 40 posto, no unatoč tome, broj završenih stanova snažno je porastao. To sugerira promjenu strukture gradnje jer je na 131 završenu zgradu 2024. dolazilo 177 stanova, odnosno oko 1,35 stana po zgradi, a 2025. godine 253 stana raspoređena su na 125 završenih zgrada, odnosno nešto više od dva stana po zgradi. Sama statistika ne dopušta da se iz toga zaključi koji su konkretni projekti odgovorni za promjenu, ali brojevi jasno pokazuju da je u 2025. godini bilo više gradnje s većim brojem stambenih jedinica po objektu, a manje klasične gradnje pojedinačnih objekata. Još je zanimljiviji podatak o površini stanova jer su 2025. završena 253 stana ukupne korisne površine 21.089 četvornih metara pa je prosječan završeni stan imao oko 83,4 četvorna metra. Godinu ranije završeno je 177 stanova s ukupno 16.901 četvornim metrom, odnosno prosječno oko 95,5 četvornih metara po stanu. Ispada tako da je „novi val“ stanogradnje donio više stanova, ali prosječno manjih. Ista statistika obuhvaća i građevinske dozvole koje pokazuju što se tek planira graditi pa su tako tijekom 2025. godine u Koprivničko–križevačkoj županiji izdane 244 građevinske dozvole dok ih je 2024. bilo 266, što je pad od oko 8,3 posto. Još je veći pad kada se gleda građevinska površina objekata za koje su dozvole izdane. Ona je pala sa 77.707 četvornih metara 2024. na 64.814 četvornih metara 2025., odnosno za oko 16,6 posto, a broj stanova predviđenih tim dozvolama također je smanjen, s 342 na 290, odnosno za oko 15 posto.
Rast vrijednosti
I premda ti podaci na prvu možda upućuju na usporavanje novogradnje, sliku bitno mijenja podatak o predviđenoj vrijednosti radova za koje su u županiji izdane građevinske dozvole. Ta je vrijednost porasla sa 154,6 milijuna eura u 2024. na 185,9 milijuna eura u 2025. godini, što je povećanje od oko 20 posto. Broj građevinskih dozvola je i na razini cijele Hrvatske blago pao (0,8 posto), ali je predviđena vrijednost radova porasla 4,2 posto, dok je broj stanova predviđenih dozvolama povećan za 6,9 posto. Koprivničko–križevačka županija pritom ima posebno zanimljivu strukturu tog povećanja jer je predviđena vrijednost radova na stambenim zgradama porasla je s 42,95 na 50,84 milijuna eura, odnosno za oko 18 posto. Kod nestambenih zgrada vrijednost je pala sa 78,84 na 63,72 milijuna eura, no zato su tzv. ostale građevine skočile s 32,80 na čak 71,33 milijuna eura. U županiji su tako lani izdane 22 dozvole manje nego godinu ranije, ali je ukupna vrijednost predviđenih radova bila oko 31,3 milijuna eura veća.
FOTO ilustracija
