Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Izdvajanja za kulturu iz gradskih proračuna nije nimalo zanemariva svota. Većina te svote odlazi na financiranje gradskih muzeja i povezanih subjekata ili objekata. Recimo, muzej grada Koprivnice relativno je veliko „postrojenje“ s čak 17 zaposlenih, a na njegovo se financiranje iz gradskog proračuna godišnje potroši oko 390 tisuća eura. U tu svotu nije uključeno financiranje od strane županije, koja se uključuje u financiranje dislociranih pogona u Hlebinama i Peterancu. Kad tome pridodamo 113.000 eura za financiranje križevačkog muzeja i 123.000 za muzej grada Đurđevca, dolazimo do svote od 631 tisuće eura, što je, usput rečeno, više od osnovnog proračuna općine Drnje.
U gradskom muzeju Koprivnici, galerijama Koprivnica, Hlebine i Peteranec zaposleno je 17 djelatnika. Iz gradskog se proračuna za 2024. planira izdvojiti 395.000 eura, a od toga će se na plaće zaposlenika potrošiti 278 tisuća eura. Odmah se mora spomenuti da je Gradski muzej Koprivnica najveća takva ustanova na području županije koja se bavi i arheološkim istraživanjima, konzervatorskom djelatnošću i sličnim poslovima. S druge strane, broj djelatnika u muzeju Đurđevcu je samo dva, a u Križevcima je zaposleno pet osoba. Tema ovog članka nije ocjenjivanje kvalitete radova spomenutih ustanova, jer autor za to nema kompetencije, već je tema utjecaj istih na gradski proračun, dakle javni novac.
Muzejska djelatnost je osim kulturne sfere dio i turističke ponude, a muzej treba biti i jedna od referentnih točki za strane posjetitelje i dio šire turističke ponude. Gledano samo s te strane, Gradski muzej Đurđevac je nadaleko pretekao svoje pandane u ostala dva županijska grada. Mali muzej sa samo dvije zaposlenice došao je na dobar glas i na nacionalnoj razini kad je organizirao dolazak postava izrazito važnih umjetnika na svjetskoj razini. Tako su u Đurđevcu bila izložena djela Salvadora Dalia, Pabla Picassa, Henria de Toulouse-Lautrecua, Marca Chagalla te Friedensreicha Hundertwassera i japanskog umjetnika Shoichija Hasegawe. No, u Đurđevcu je i bez ovih velikih imena bilo prometno te je samo u rujnu i listopadu prošle godine muzej posjetilo preko 1000 posjetitelja. Vlastiti prihodi od samostalne djelatnosti u Koprivnici su u 2023. godini bili 87,6 tisuća eura, a od toga na ulaznice otpada samo 1619 eura, s tim da se mora napomenuti da se ulaz u galeriju Koprivnica ne naplaćuje i da galerija Hlebine nije radila 8 mjeseci. Gradski muzej Križevci, koji također ne naplaćuje većinu ulaznica, na tome su u prošloj godini zaslužili samo 666,59 eura.
S druge strane, muzej grada Đurđevca imaju vlastitih prihoda u iznosu od približno 54 tisuće eura. S obzirom na broj zaposlenih, neusporedivo više nego ostala dva grada. Prilično je impozantna i brojka u iznosu 26.223,63 eura koji su ostvareni od prodaje ulaznica. Ostvareni prihodi su 38,5% viši u odnosu na prošlu godinu. Nakon epidemije korona virusa, bilježi se sve veći porast broja posjetitelja u Muzej. Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija odnose se na prodaju suvenira Muzeja u iznosu 28.160,81 eura, prihode od pruženih usluga 70 eura i prihodi od donacije trgovačkog društva 995 eura. Svi ti prihodi ostvareni su 20% viši u odnosu na prošlu godinu. Prodaja suvenira porasla je za 36%. Porastom broja posjetitelja raste i prodaja suvenira u suvenirnici Muzeja, a to nam je potvrdila Edita Janković Hapavel, ravnateljica gradskog muzeja Đurđevac.
FOTO Arhiva
