Na današnji dan prije točno 334 godine, 3. studenoga 1692., u Križevcima je posljednji put održano zasjedanje Hrvatskog sabora. Bio je to završetak važnog i slavnog perioda u povijesti grada koji je tijekom srednjeg vijeka predstavljao jedno od najznačajnijih političkih središta tadašnje Slavonije. Križevci su prije toga stoljećima bili mjesto na kojem se okupljalo plemstvo, raspravljalo o važnim državnim pitanjima i donosilo odluke koje su utjecale na sudbinu zemlje. Prema istraživanju povjesničara i kustosa Gradskog muzeja Križevci Ozrena Blageca, objavljenom u znanstvenom časopisu Cris pod naslovom „Slavonski i hrvatski sabori u Križevcima“, u tom su gradu tijekom srednjeg i ranog novog vijeka održana najmanje 44 saborska okupljanja. Stvarni broj vjerojatno je bio i veći, no zbog nedostatka sačuvanih povijesnih dokumenata nije moguće pouzdano rekonstruirati sva zasjedanja. Većinom su to bili sabori slavonskog plemstva, a u pojedinim prilikama zajednički su se okupljali hrvatski i slavonski staleži.
Križevci su, uz Zagreb, bili jedno od najvažnijih središta Kraljevine Slavonije, no njihov je položaj počeo slabjeti tijekom 16. stoljeća i to zbog sve učestalijih osmanskih prodora koji su ozbiljno ugrožavali grad i njegovu okolicu. Zbog ratne opasnosti sabori su se postupno prestali održavati u Križevcima, a politička okupljanja preseljena su u sigurnije gradove, ponajprije Zagreb i Varaždin. Krajem 17. stoljeća, kada je osmanska opasnost oslabila, pojavila se mogućnost da Križevci ponovno postanu mjesto održavanja saborskih zasjedanja. Tako je 3. studenoga 1692. sazvan sabor kojim su predsjedali hrvatski ban Nikola Erdödy i zagrebački biskup Aleksandar Ignjat Mikulić. Na njemu se odlučivalo o slanju poslanstva kralju u Beč i načinu financiranja tog putovanja. Donesena je i odluka o pomoći zagrebačkim isusovcima kako bi mogli podmiriti obvezu davanja žita za vojsku, a pokrenuti su i javni radovi na podizanju nasipa uz Dravu.
Zanimljivo je da ni danas nije poznato na kojem je točno mjestu u Križevcima održano to posljednje saborsko zasjedanje. Kako navodi Gradski muzej Križevci u svojem povijesnom vremeplovu, unatoč pokušaju obnove nekadašnje tradicije, sabor se nakon 3. studenoga 1692. više nije sastajao u gradu. Time je simbolično završilo razdoblje u kojem su Križevci imali iznimno važnu ulogu u političkom životu Hrvatske i Slavonije. Grad se tijekom 17. stoljeća postupno oporavljao od posljedica osmanskih ratova, ali nikada više nije uspio vratiti politički položaj koji je imao tijekom srednjeg vijeka i početkom novog vijeka.
FOTO ilustracija
