Prema izvješću o stanju u poljoprivredi u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2023. godini vidljiv je daljnji pad stočarstva, posebice u proizvodnji mlijeka. S druge strane, podaci o uzgoju svinja nešto su pozitivniji. Naša županija je u proizvodnji mlijeka u skladu s trendovima u Hrvatskoj. Koprivničko-križevačka županija ostala je treća u državi po broju mliječnih krava, iza Osječko-baranjske i Bjelovarsko-bilogorske. Tako je u našoj županiji prošle godine bilo 7867 krava za proizvodnju mlijeka. Gledajući da je Koprivničko-križevačka županija šesnaesta po broju stanovnika i sedamnaesta po veličini te čini manje od tri posto cjelokupnog stanovništva, vidljivo je da je naša županija u poljoprivrednom smislu jedna od najrazvijenijih i najznačajnijih regija u Hrvatskoj, usprkos oštrom padu. A isti je bio itekako oštar, jer je u 2019. godini u našoj županiji proizvedeno 56,71 milijuna kilograma mlijeka, a 2023. 46,1 milijun kilograma, što je pad za 18,7%. Nažalost, radi se o oštrijem padu nego na državnom nivou, a taj je strmoglavi pad počeo 2020. godine. Zabrinjavajući su podaci i za prihode od biljne proizvodnje. Tu se dogodio veliki pad ukupnih prihoda s obzirom na podatke iz 2022. godine. No, tu ipak ima i objektivnih razloga koji nisu povezani s količinskim padom proizvodnje.
– Ukupni prihod od biljne proizvodnje u 2022. godini iznosio je 135,3 milijuna eura, a u 2023. godini prihod je iznosio 93,3 milijuna eura. To je razlika od čak 42 milijuna eura. Razlog ovako drastičnom padu prihoda leži u tome što su u 2022. godini cijene žitarica, a posebice kukuruza, bile najviše u povijesti, a u 2023. godini zabilježen je i značajni pad cijena poljoprivrednih proizvoda i prihoda poljoprivrednih gospodarstava zbog anomalija na tržištu poljoprivrednih proizvoda – naveli su u svojoj analizi iz Koprivničko-križevačke županije. Ipak, dobri su pokazatelji što se tiče raznolikosti biljne proizvodne te se sve više gospodarstava bavi uzgojem drugih kultura osim kukuruza i pšenice. Jedna od tih kultura je i suncokret, koji se unatrag dvadesetak godina na našem području proizvodio na vrlo maloj površini, da bi sada bio zasijan na 1.753,16 ha poljoprivrednih površina. U narednom periodu očekuje se uzlazni trend proizvodnje ove vrijedne uljarice. Dobra vijest je i da je bitno porastao intenzitet uzgoja povrća, posebice graška, paprike i rajčice. To je pak rezultat sve intenzivnije suradnje Podravke s kooperantima. Kako smo kazali, ima i dobrih vijesti u ovim podacima. U Koprivničko-križevačkoj županiji je u 2023. godini došlo do povećanja broja svinja, prosječno za 17%.
– Svinjogojstvo je vrlo dinamična i lako promjenjiva kategorija proizvodnje
zbog kratkog proizvodnog razdoblja u tovu svinja, ali i velikog potencijala remonta brojnog stanja svinja. Također, značajno se povećao i uzgoja junadi s nekih 20.000 u 2020. godini, do 38.000 u 2023. godini. Stručnjaci to objašnjavaju velim utjecajem najvećih poljoprivrednih proizvođača u našoj županija na cjelokupno stanje poljoprivrede.
– Što se tiče tova junadi, u našoj županiji postoji vrlo veliki gospodarstvenik (radi se o gospodarstvu Širjan d.o.o iz Svetog Petra Orehovca) koji svojim poslovanjem može uvelike utjecati na brojke. Kako vidimo, nezaustavljivi pad proizvodnje mlijeka dovodi do tendencije da se oni koji ne zatvore svoje štale počnu umjesto proizvodnje mlijeka baviti tovom junadi. Sličan je slučaj i kod svinja – kazao je Zlatko Dudaš, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore. Što se tiče proizvodnje mlijeka, Dudaš ne vidi način na koji bi se ona popravila na postojećem načinu djelovanja, jer kaže da u Europskoj uniji ima više mlijeka i našim je mliječnim industrijama, dakle otkupljivačima, vrlo lako doći do mlijeka i na europskom tržištu. Uz to, proizvodnja mlijeka najzahtjevniji je način bavljenja poljoprivredom.
– Uskoro izlazi natječaj za potpore za one koji žele sami prerađivati svoje mlijeko. Takva obiteljska gospodarstva ne moraju imati 50 krava da bi preživjela. Preradom mliječnih proizvoda i s mnogo manjom količinom mlijeka s većom dodanom vrijednosti može se poslovati – objasnio je Dudaš, koji je dao pozitivan primjer Slovenije, posebice kod uzgajivača junadi.
– Tamo gotovo svako selo ima malu klaonicu. Poljoprivrednici tamo uslužno kolju, a doma prerađuju meso. Iz vlastitog iskustva moram reći da mi izgleda da se oni susreću s mnogo manjom birokracijom i uvjetima koji su im zadani nego li isti takvi poljoprivrednici u Hrvatskoj, gdje su zahtjevi što se tiče propisa iznimno zahtjevni pa se mnogi zbog toga ne odlučuju na nešto takvo – naveo je Dudaš.
FOTO ilustracija
