Hrvatska industrija u srpnju je snažno ubrzala, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Industrijska proizvodnja bila je u srpnju 7,2 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u odnosu na lipanj, kada se isključe sezonski i kalendarski utjecaji, porasla čak 3,9 posto. No, iza ovog naizgled vrlo dobrog rezultata krije se i druga strana priče, jer industrija možda proizvodi više, ali uz osjetno manje zaposlenih. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ipak porasla znatno skromnijih 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Srpanjski rezultat stoga predstavlja neočekivano snažno ubrzanje nakon slabijih rezultata u prethodnim mjesecima. Najveći doprinos rastu daju intermedijarni proizvodi odnosno proizvodi za daljnju proizvodnju, čija je proizvodnja u srpnju bila 16,6 posto veća nego godinu prije te energija s rastom od 9,1 posto.
Kapitalni proizvodi
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 1,7 posto, no u isto su vrijeme dva važna segmenta bilježila pad. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 7,4 posto, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali 6,3 posto, što pokazuje da srpanjski skok nije ravnomjerno raspoređen kroz cijelu industriju. U prerađivačkoj industriji, koja čini najveći dio hrvatske industrijske proizvodnje, rast je iznosio 6,8 posto. Posebno nevjerojatan rast bilježi proizvodnja električne opreme, koja je u srpnju bila čak 106,3 posto iznad razine iz srpnja prošle godine, a u prvih sedam mjeseci njezina je proizvodnja povećana 40,4 posto. No, nisu svi dijelovi industrije imali razloga za zadovoljstvo. Proizvodnja drva i proizvoda od drva pala je 15,6 posto, proizvodnja papira 8,6 posto, strojeva i uređaja 11 posto, a proizvodnja namještaja 9,7 posto, a još veći pad zabilježen je kod ostalih prijevoznih sredstava, čak 44,5 posto. Ipak, najzanimljiviji podatak odnosi se na radnu snagu jer broj zaposlenih u industriji u srpnju bio je 5,1 posto manji nego godinu prije, dok je u isto vrijeme proizvodnost rada u prvih sedam mjeseci porasla 7,2 posto. To bi značilo da hrvatska industrija ove godine proizvodi više uz znatno manji broj zaposlenih, a rast proizvodnje pritom prati i povećanje zaliha. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda kod proizvođača na kraju srpnja bile su devet posto veće nego godinu ranije, dok su u odnosu na kraj lipnja porasle 0,9 posto.
Zanimljiva slika
Ovi najnoviji podaci tako daju prilično zanimljivu sliku hrvatske industrije jer je srpanj donio vrlo snažan rast proizvodnje, ali on nije posljedica općeg uzleta svih industrijskih grana. Za to vrijeme nastavlja se smanjivanje broja zaposlenih i rast proizvodnosti rada, dok se povećavaju i zalihe gotovih proizvoda. Iako je možda prerano govoriti o širokom industrijskom procvatu, već bi puno preciznije bilo reći da je hrvatska industrija u srpnju snažno ubrzala, ali prvenstveno zahvaljujući pojedinim segmentima, dok dio tradicionalnih industrijskih djelatnosti i dalje ozbiljno zaostaje.
FOTO arhiva
