Prinosi grožđa na širem križevačkom području, bili su, kao i u drugim vinogradarskim područjima, veći od očekivanja, pogotovo nakon suše koja je vladala ovog ljeta.
Zadovoljstvo berbom nije krio ni Denis Maksić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Bilikum iz Križevaca, s kojim smo za ovu prigodu porazgovarali i o međunarodnom projektu Cross-border wine routes, koji provode zajedno s mađarskim proizvođačima vina, a sve kako bi stvorili prepoznatljivi imidž prekogranične vinske regije.
Članak je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Sjever Hrvatske tu sve više napreduje, što dokazuje čak pedesetak registriranih vinara samo na području naše županije, ali i sve kvalitetnija vina amaterskih proizvođača iz kućne radinosti, odnosno kojih nema na tržištu.
– Rujanske kiše dobro su nam došle za berbu s jedne strane, ali s druge i nisu. No, možemo reći da su nam sve bačve u podrumima pune – ukratko se osvrnuo Maksić na ovogodišnju berbu u prigorskom kraju.
Kroz aktivnosti projekta, u sklopu kojeg se naglasak želi staviti na brendiranje Križevaca kao destinacije vinskog i ruralnog turizma, križevački i prigorski vinari uključeni u projekt imaju pozitivna iskustva, naročito u vidu prekogranične suradnje, ističe Maksić.
– Dobra je strana projekta što su se naši vinari imali prilike upoznati s mađarskim, koji imaju i puno veće površine kod proizvodnje, koji variraju od desetak do tristo hektara zemljišta. Naravno, bitan je i način plasiranja proizvoda, odnosno robne marke na tržište, posebice određenih vrsta vina – priča nam Maksić, nadodavši kako se i mađarski vinari upoznaju s našom tradicijom, posebice kod proslave Martinja kakve se kod njih ne održavaju.
– To je zanimljivo mađarskom partneru, jer oni takvih manifestacija i pučkih veselica nemaju, kao što mi imamo za Martinje i Vincekovo – pojašnjava Maksić, ujedno najavivši aktivnosti udruge Bilikum u sklopu ovogodišnjih proslava u Križevcima, poput Martinja u sklopu Obrtničkog sajma, gdje će se moći kušati sva vina s Vinske ceste Križevci – Kalnik – Orehovec.
Na njoj je trenutno uključeno desetak vinara, no ona ima veći potencijal za bolju prepoznatljivost kao i kvalitetu proizvoda, što se djelomično nudi i kroz sam projekt, tvrdi Maksić.
– Ako tu želimo napraviti korak naprijed, moramo razmišljati u smjeru boljeg plasmana. Jedno od rješenja je i udruživanje u obliku klastera, a trebalo bi izraditi vizualni identitet, kao i proizvesti vino određene kvalitete koje bi zadovoljavalo uvjete za taj način plasmana – ističe Maksić, navodivši kako se vinari educiraju kroz radionice i druge aktivnosti u sklopu projekta.
Kao problem Maksić navodi nedostatak kvalitetne komunikacije iz smjera Grada, koji je nositelj projekta, sa samim vinarima.
– Smatramo da se nije uspostavila dovoljno kvalitetna komunikacija s registriranim proizvođačima, što smo i napomenuli Gradu i iz kojeg su naše sugestije i prihvatili. Tu nedostaje jedan osobni, ljudski odnos, koji nije samo ograničen na mailove i službene obavijesti – napominje Maksić, inzistiravši ipak na direktniji, odnosno tradicionalniji način komunikacije.
– Smatramo da bi se više ljudi htjelo uključiti u projekt da se s njima porazgovara, da im se pobliže objasni koja je svrha projekta, što odmah smanjuje mogućnost nedoumica ili zamjerki – zaključuje Maksić, najavivši i stručne edukacije o proizvodnji kvalitetnih vina, kako za izložbe, ali i razna druga natjecanja, poput Decantera.
Kao predstavnik Bilikuma, Maksić je u nekoliko navrata izrazio kritiku na račun spomenika na ulasku u Križevce, za koji smatra kako je umjetnički dojam mogao biti bolji, odnosno reprezentativniji za same Križevce, čiji je jedan od prepoznatljivijih simbola.
– Dojam umjetnika malo je drugačiji nego što ostavlja na križevačke vinare, koji i žive po Križevačkim štatutima. Bilikum je ipak simbol opstojnosti vinara, ali i onoga što vole. S te strane smatramo da nas ovakav oblik spomenika ne predstavlja dovoljno u tom svjetlu – ističe Maksić, nadodavši kako nedostaju oznake poput gradskog grba, šahovnice ili barem natpisa grada Križevaca, čime bi njihova prepoznatljivost bila značajnija i bolja.
FOTO: Nikola Wolf/Arhiva/Krizevci.hr
