Za izgradnju dionice buduće Podravske brze ceste na dionici od Pitomače do Virovitice prošlog je tjedna realiziran još jedan korak u dugom procesu koji bi na kraju trebao rezultirati radovima na samoj trasi. No ipak, do te faze projekta još je mnogo posla, ali nakon desetljeća čekanja i obećanja, svaki administrativni korak prema izgradnji ove ceste vrijedan je spomena. Za Podravsku brzu cestu, dionica Pitomača – Virovitica izrađeno je idejno rješenje te je u tijeku izrada Studije o utjecaju na okoliš. Ishođena je Potvrda o usklađenosti zahvata s prostornim planovima te Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a upravo je taj dokument Ministarstvo okoliša izdalo prošli tjedan, što je pak preduvjet za daljnje korake u ovom projektu za koji su sad poznati i detalji. Zahvatom je planirana izgradnja Podravske brze ceste, dionica Pitomača – Virovitica. Početna točka nalazi se neposredno prije čvorišta Kladare, dok dionica završava spojem na nastavnu izgrađenu dionicu brze ceste Virovitica – Suhopolje. Predviđena je fazna izgradnja južnog i sjevernog kolnika. Trasa je projektirana s četiri vozne trake te razdvojena razdjelnim pojasom u sredini. Prometnica je namijenjena za projektnu brzinu od 100 km/h.
Trasa ceste se na skoro čitavoj dužini nalazi u nasipu s prosječnom visinom nasipa od dva metra, osim na dijelovima prijelaza preko infrastrukturnih objekata. Na glavnoj trasi formulirat će se tri denivelirana dvorišta na križanju s postojećom cestovnom infrastrukturom. Radi se o čvorištima Kladare, Pitomača i Stari Gradac. Osim križanja s postojećom infrastrukturom, predviđeno je denivelirano čvorište (čvorište Virovitica 1) na glavnoj trasi s brzom cestom Bjelovar – granični prijelaz Terezino polje. Osim deniveliranih čvorišta, predviđena je i izgradnja pet prijelaza preko glavne trase, odnosno dva prolaza ispod glavne trase na križanjima s postojećom cestovnom, odnosno željezničkom infrastrukturom. U Hrvatskim cestama objašnjavaju da će se izvesti zatvoreni sustav odvodnje gdje će se voda s kolnika usmjeravati i prikupljati te odvoditi do separatora ulja i masti. Ukupna duljina trase iznosi malo manje od 22 kilometra ne uključujući krakove novoformiranih križanja niti rekonstrukcije postojećih prometnica.
– Po konačnoj izradi SUO, pokrenut će se postupak procjene utjecaja na okoliš kojeg provodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Nakon ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš pristupit će se izradi daljnje projektne dokumentacije (idejni i glavni projekti) te ishođenju dozvola. Za pokretanje izgradnje potrebno je izraditi kompletnu studijsku i projektnu dokumentaciju, ishoditi rješenje o prihvatljivosti za okoliš, lokacijsku i građevinsku dozvolu, riješiti imovinsko – pravne odnose, provesti javnu nabavu te provesti sve ostale aktivnosti u skladu sa zakonskom i tehničkom regulativom. U navedenim postupcima uz Hrvatske ceste d.o.o. sudjeluju i druge institucije (ministarstva, javno – pravna tijela, katastri itd.), tako da trajanje postupaka ovisi o više sudionika te se u ovom trenutku (izrada studijske dokumentacije) ne može odrediti datum početka radova – odgovorili su na naš upit u Hrvatskim cestama.
Podsjetimo, ranije ove godine Rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu dobila je Koprivnička obilaznica koja je također dio buduće Podravske brze ceste, prometnice koja će u doglednoj budućnosti spojiti slovensku granicu preko Varaždina, Ludbrega i Koprivnice sa Slavonijom, i kao takva će spojiti Koprivnicu s mrežom brzih cesti i autocesti preko Zagreba i Ludbrega, ali i sa Slavonijom. Iako je do početka radova još daleko, spori procesi birokracije i administracije ovog se puta ipak pomalo kreću, što u prošlosti nije bio slučaj.
FOTO ilustracija
