Depoziti kućanstava na kraju rujna ove godine iznosili su 41,8 milijardu eura, pokazuje najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. U proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 7,6 posto, pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 13,1 posto, a oročeni depoziti smanjili su se po stopi od 6,3 posto. Rast prekonoćnih depozita tumači se većim plaćama i više tekućeg novca na računu, a pad oročenih depozita prebacivanjem štednje u državne obveznice koje imaju veće godišnje prinose. Razlika između prekonoćnih i oročenih depozita je u tome što klijent sredstva s prekonoćnih depozita može povući bilo kada, bez najave i bez gubitka kamate. I sam naziv „prekonoćni“ sugerira da je riječ o kratkoročnim depozitima koji se često drže samo privremeno, a u njih spadaju tekući i žiro računi ili štedni računi po viđenju. Kod oročenih depozita sredstva se polažu na određeno vremensko razdoblje i tijekom tog razdoblja novac nije dostupan bez penalizacije jer banka raspolaže tim sredstvima i koristi ih za kreditiranje, no u zamjenu za to klijent dobiva višu kamatnu stopu.
Postupno smanjenje
Od ukupnih depozita kućanstava, 31,5 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 10,3 milijardi eura čine oročeni depoziti. U usporedbi s kolovozom prošle godine, prekonoćni depoziti povećali su se za 3,9 milijardi eura, dok su oročeni pali za 677 milijuna eura, odgovorili su iz Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu. Tako se udio oročenih depozita u ukupnim depozitima za stanovništvo, nakon dosegnutog vrhunca polovinom prošle godine od 29,2 posto, kontinuirano postupno smanjivao te je u kolovozu pao na razinu od 24,7 posto. Iz središnje banke ističu da je na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava utjecao trend smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite. Naime, prosječna kamatna stopa na tu vrstu depozita stanovništva je u kolovozu ove godine iznosila 1,5 posto te se gotovo prepolovila u usporedbi s polovinom prošle godine. Iz HNB-a su izvijestili i da su ukupni depoziti domaćih sektora kod kreditnih institucija, isključujući opću državu, na kraju kolovoza ove godine iznosili 62,5 milijarde eura, što je za 4,5 milijarde eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
– Rastu depozita tijekom posljednjih godinu dana najviše je pridonijelo povećanje potraživanja od domaćih sektora, pri čemu se ističe snažan rast kredita kućanstvima tijekom prve polovine ove godine. Osim rasta kredita kao glavnog izvora kreiranja depozita, i aktivnosti države utjecale su na povećanje depozita. Kreditne institucije ulagale su u državne obveznice, što je povećalo potraživanja od središnje države, a država je smanjila stanje svojih depozita kod HNB-a, što je također djelovalo u smjeru rasta depozita privatnog sektora. S druge strane, odljevi u inozemstvo tijekom posljednjih godinu dana ublažili su taj rast depozita, pojasnili su iz središnje banke.
Županijska raspodjela
Analiza Hrvatske gospodarske komore pak sugerira da u županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama nema promjena u odnosu na prethodne godine, a prednjače glavni grad i obala. Naime, na Grad Zagreb otpada 28 posto ukupnih depozita, a na sedam županija koje čine Jadransku Hrvatsku odlazi 42 posto ukupnih depozita. Na ostalih 13 županija otpada 30 posto ukupnih depozita. Najveće depozite po stanovniku ima Istarska županija (15.120 eura), a najmanje Vukovarsko-srijemska (5.014 eura). Prosjek na razini Hrvatske je 10.679 eura po stanovniku dok je prosječan depozit na računu stanovnika Koprivničko–križevačke županije 6.400 eura. Manje novca na računu imaju tako stanovnici tek šest županija, a više njih 14. No, ova je analiza pokazala da je u svim županijama na godišnjoj razini zabilježen dvoznamenkasti rast prekonoćnih depozita, što je usko povezano s rastom zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti. S druge strane, u proteklih godinu dana oročeni depoziti pali su ili stagnirali u svim županijama osim Međimurske, koja je zabilježila rast oko sedam posto. Iz HGK su istaknuli da u strukturi ukupne financijske imovine kućanstava i dalje dominiraju gotovina i depoziti u bankama, no nastavljen je trend smanjenja njihova udjela, dok istovremeno raste udjel dužničkih vrijednosnih papira, u kontekstu spomenutih ulaganja u „narodne“ obveznice i trezorske zapise.
FOTO ilustracija
