Koprivničko–križevačka županija je u 2024. godini ostala bez 396 stanovnika. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojem je nastavljen negativan trend i smanjenje populacije Podravine i Prigorja. Ipak, da nije sve baš tako crno pokazuje podatak da je preokrenut trend iseljeništva i Koprivničko–križevačka županija je već drugu godinu zaredom županija u koju se više ljudi iseljava, nego što se iz nje iseljava. Kada je pak riječ o samom prirodnom prirastu, situacija je tu ipak nešto gora nego godinu ranije jer unatoč devet više živorođenih, imamo 39 više umrlih nego u 2023. godini.
Rođeno 878 djece
Ukupno se tako u prošloj godini u našoj županiji rodilo 878 djece, a to znači da već tri godine uzastopce imamo manje od 900 živorođenih. Umrlih je bilo 1.528, tako da je prirodni prirast u prošloj godini bio minus 650. Nažalost, no to i nije neka novost jer još od početka devedesetih traje negativan trend kada je riječ o prirodnom prirastu i broj stanovnika županije u konstantnom je opadanju. Ono što može dodatno zabrinuti je također činjenica da prosječna dob stanovnika Koprivničko–križevačke županije postaje sve starija. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, prosječna dob stanovnika naše županije bila je 41, 6 godina (39,4 muškarci i 43,6 žene), a deset godina kasnije u prosjeku smo „ostarili“ još dvije godine. Prosječna dob stanovnika Koprivničko–križevačke županije danas iznosi između 43 i 44 godine i po tome smo među šest najstarijih županija u Hrvatskoj. Sve to govori da i u sljedećim godinama možemo očekivati negativan prirodan prirast, pošto nam je stanovništvo staro. Osim ako se ne dogodi neko nevjerojatno iznenađenje, poput onoga koje se posljednje dvije godine događa po pitanju doseljenih i odseljenih. Prošla je godina tako bila rekordna po broju doseljenih u Koprivničko–križevačku županiju još od početka devedesetih godina.
Lani se tako u Podravinu i Prigorje doselilo 1.854 stanovnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Od toga njih 628 iz drugih hrvatskih županija, a njih 1.226 iz inozemstva, u što spadaju i državljani Hrvatske koji su se odlučili vratiti kući, ali i stranci koji trajno ili dugoročno dolaze raditi i živjeti u Hrvatsku. Baš kao što je i broj stanovnika odseljenih u inozemstvo počeo rasti od ulaska Hrvatske u EU, tada je počeo rasti i broj stanovnika koji se na ove prostore doseljavaju iz inozemstva. Imali smo tako 2013. godine tek 48 doseljenih u Podravinu i Prigorje iz inozemstva, a taj broj iz godine u godinu raste da bi doslovno eksplodirao posljednje četiri godine, u kojima imamo ukupno 4.256 doseljenih iz inozemstva, što je više nego u prethodnih dvadeset godina zajedno. O demografskim problemima Koprivničko–križevačke županije više puta je za Podravski list govorio povjesničar i geograf Hrvoje Petrić koji se već godinama bavi baš izučavanjem demografije. U posljednjem razgovoru istaknuo je da je nužno oporaviti ruralni prostor, što znači sela, ali i prigradska naselja gradova poput Koprivnice, Križevaca i Đurđevca.
Slični uvjeti života
– Kad bi se posložilo da ljudi imaju slične uvjete života u gradovima i selima, tada bi se mogao očekivati oporavak ruralnih krajeva. No, nisu samo ruralna područja u problemu, jer ni situacija u gradovima nije baš dobra. I Koprivnica, Križevci i Đurđevac izgubili su stanovnike, ali Koprivničko–križevačka županija spada u ona područja koja još imaju šanse za oporavak za razliku od nekih koja su gotovo beznadni slučajevi. Podravski dio županije stoji bolje nego prigorski, a mjesta koja imaju šansu za oporavak uz Koprivnicu su ona uz podravsku magistralu poput Đurđevca, Kalinovca ili Virja – kazao je Petrić koji je prometnu povezanost naglasio kao jedan od ključnih čimbenika za demografska kretanja. No, kako stvari stoje posljednjih godina, izglednije je da bi se ti negativni demografski trendovi prije mogli riješiti – doseljavanjem!
FOTO ilustracija
