Tržište nekretnina u Koprivničko-križevačkoj županiji tijekom prošle je godine značajno usporilo, barem kada je u pitanju ukupni broj realiziranih transakcija. Konkretno, broj kupoprodajnih ugovora za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice pao je za čak 15,6 posto u odnosu na prethodnu godinu – s 5.001 na 4.220 transakcija, što ujedno predstavlja i najveći pad u usporedi sa susjednim županijama. No, situacija u susjedstvu prilično je šarolika. Primjera radi, u istom periodu u Varaždinskoj županiji zabilježen je prilično impresivan rast od 14,9 posto na rekordne 6.102 transakcije, ali već u Međimurskoj županiji situacija je jednako siva kao i kod nas. Kod njih je broj transakcija pao također značajnih 14,4 posto, pa su godinu završili s ukupno 3.665 transakcija.
Varaždinska i Zagrebačka županija i dalje ‘skaču’
Zagrebačka županija nastavlja pozitivan trend s rastom od 12,2 posto i ukupno 9.774 transakcije u 2024. godini, dok Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi minimalan pad od jedan posto s 4.352 transakcije. Virovitičko-podravska županija pokazuje blagi rast od 1,1 posto, s ukupno 2.595 transakcija. S obzirom na to da su na internetskim stranicama Porezne uprave dostupni podaci od 2015. godine, vrijedi spomenuti da desetogodišnja analiza pokazuje da je upravo naša županija u tom periodu ostvarila najskromniji rast u susjedstvu. Od 2015. godine broj transakcija porastao je za samo 17 posto, s 3.609 na 4.220. Za usporedbu, Varaždinska županija u istom je razdoblju zabilježila rast od 114 posto, dok je Zagrebačka županija porasla za 154 posto. Posebno je zanimljiva usporedba s 2021. godinom, kada je Koprivničko-križevačka županija zabilježila rekordnih 5.230 transakcija. Od tada se bilježi postupni pad aktivnosti na tržištu nekretnina, što otvara pitanje dugoročnog trenda.
Pad veći od državnog
U nacionalnim okvirima, pad u Koprivničko-križevačkoj županiji značajno je veći od državnog prosjeka, s obzirom na to da je ukupan broj transakcija u Hrvatskoj pao za 2,9 posto – sa 137.456 na 133.495 transakcija. Prema svemu sudeći, tržište nekretnina u našoj županiji prolazi kroz period značajnije korekcije, posebno u usporedbi sa susjednim županijama koje pokazuju različite, ali uglavnom pozitivnije trendove.
Važno je napomenuti da se navedeni podaci odnose isključivo na kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, prema Informacijskom sustavu Porezne uprave – Evidencije prometa nekretnina na dan 31. prosinca 2024. godine. Kako u Informacijskom sustavu Porezne uprave još uvijek traje postupak ažuriranja podataka o kupoprodajama, dostavljeni podaci podložni su promjenama i ne smatraju se konačnima, ali jednako tako neće se značajnije ni mijenjati. (mš)
Traži se više parkirališnih mjesta, a manje stanova i kuća
U 2024. godini zabilježen je manji promet nekretninama u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Porezne uprave. Ukupan broj kupoprodaja pao je s 137.456 u 2023. na 133.495 u 2024. godini, što predstavlja pad od približno 3%. Najveći pad zabilježen je kod kupoprodaje stambenih objekata (kuća), gdje je broj transakcija smanjen za 16,4%, s 4.686 na 3.916 kupoprodaja. Značajan pad vidljiv je i kod kupoprodaje stanova i apartmana, gdje je broj transakcija pao za 6,3%, s 28.610 na 26.801. Među kategorijama koje su zabilježile rast ističe se kategorija parkirno-garažnih mjesta, gdje je došlo do povećanja od 28%, s 1.617 na 2.070 kupoprodaja. Također, blagi rast zabilježen je kod opreme i uređenja grobnih mjesta (5,7% više) te kategorije parkirnih mjesta (25,6% više). Tržište građevinskog zemljišta ostalo je gotovo nepromijenjeno, s minimalnim padom od svega 15 transakcija (24.839 u 2023. na 24.824 u 2024.). Kod poljoprivrednog zemljišta zabilježen je pad od 5,1%, s 29.242 na 27.742 kupoprodaje. Poslovni prostori zadržali su relativno stabilnu razinu prometa s neznatnim padom od samo 5 transakcija (1.888 u 2023. na 1.883 u 2024.). Kategorija različitih nekretnina, koja obuhvaća kombinacije poput kuće s dvorištem i voćnjakom ili stana s garažom, jedina je značajnija kategorija koja je zabilježila rast od 2,6%, s 37.247 na 38.219 kupoprodaja. Zanimljiv je i pad prometa šumama i šumskim zemljištem za 20,3%, dok je kod prirodno neplodnog zemljišta zabilježen pad od čak 30%. Kategorija gospodarskih zgrada također bilježi značajan pad od 31%, iako se radi o relativno malom broju transakcija. (mš)
FOTO arhiva
