Ministarstvo gospodarstva dalo je zeleno svjetlo dopunjenom naftno-rudarskom projektu za eksploatacijsko polje ugljikovodika Kutnjak – Đelekovec, čime je INA napravila još jedan važan administrativni korak prema nastavku eksploatacije plina na tom području. Riječ je o rješenju kojim nije odobreno otvaranje novog polja, nego je potvrđeno da je dopunjeni projekt razrade i eksploatacije izrađen u skladu sa zakonom i stručnim pravilima te da se može koristiti kao temelj za daljnje aktivnosti. Eksploatacijsko polje Kutnjak-Đelekovec obuhvaća područje općina Legrad, Đelekovec, Drnje, Koprivnički Ivanec i Rasinja i službeno je utvrđeno još u studenom prošle godine, dok je krajem iste godine izdano privremeno rješenje koje je INA-i omogućilo izvođenje eksploatacijskih radova do 30. lipnja ove godine.
Jedna od obveza iz tog privremenog rješenja bila je izrada dopunjenog projekta razrade i eksploatacije, upravo ovoga koji je sada prošao stručnu provjeru. Riječ je o dokumentu koji određuje kako će se ležište eksploatirati na tehnički, sigurnosno i gospodarski prihvatljiv način, a nakon što su sve primjedbe ugrađene u dokumentaciju, članovi povjerenstva dali su suglasnost na konačnu verziju projekta, potvrdivši da zadovoljava zahtjeve racionalnog iskorištavanja ležišta, zaštite na radu, sigurnosti ljudi i postrojenja te zaštite okoliša i prirode. Ovo rješenje samo po sebi automatski ne znači početak novih bušenja niti otvaranje novih proizvodnih lokacija, već potvrđuje da je dopunjeni projekt razrade i eksploatacije stručno provjeren i prihvaćen, što predstavlja jedan od ključnih administrativnih preduvjeta za sklapanje ugovora o eksploataciji i nastavak razvoja eksploatacijskog polja Kutnjak-Đelekovec. Sljedeći korak trebao bi biti sklapanje ugovora o eksploataciji te izgradnja i opremanje potrebne infrastrukture, a ako ne bude nepredviđenih zastoja, prvi plin s novog polja mogao bi „poteći“ tijekom iduće godine. Rješenjem o utvrđivanju eksploatacijskog polja potvrđene su pridobive rezerve od oko 303,5 milijuna prostornih metara prirodnog plina, uz približno 174.700 prostornih metara nafte i oko 3.100 prostornih metara kondenzata. Dokument otkriva da se polje ne sastoji od jednog, već od više ležišta u kojima su zastupljeni i plin i nafta. U glavnim plinskim ležištima metan čini između 77 i 85 posto sastava prirodnog plina, što upućuje na kvalitetan plin namijenjen opskrbi tržišta nakon prerade i transporta. Stavljanjem u funkciju ovog eksploatacijskog polja, Koprivničko-križevačka županija dobit će jedno od najznačajnijih novih domaćih plinskih polja koje bi trebalo pridonijeti povećanju hrvatske proizvodnje prirodnog plina i jačanju energetske sigurnosti zemlje.
Pogotovo ako znamo da je Hrvatska, prema službenim podacima, u proizvodnji plina samodostatna otprilike 26,5 posto i prirodni plin proizvodi se na 17 proizvodnih polja Panona i njih 11 na tri eksploatacijska područja na Jadranu. Tijekom 2023. godine je tako u Hrvatskoj proizveden 691 milijun kubični metar plina dok je potrošeno gotovo 2,6 milijarde, što znači da smo po samodostatnosti kada je riječ o plinu tek malo iznad četvrtine potrebe. I nafta i plin imaju jasan silazni trend u proizvodnji već 15 do 20 godina, a proizvodnja plina u Hrvatskoj vrhunac je imala 2007. godine, kada je proizvedeno 2,4 milijarde kubičnih metara dok je danas to gotovo četiri puta manje. Puštanjem u pogon ovog polja, taj negativan trend bi se barem dijelom mogao ublažiti.
FOTO: Ilustracija
