S prvim proljetnim danima, kad dnevna temperatura dostigne oko 15 stupnjeva Celzijevih, počinje i sezona krpelja, a aktivni su tijekom cijelog ljeta pa sve do kasne jeseni. Ako je zima blaga bez puno snijega i bez jako niskih temperatura, mogu biti aktivni i tijekom zime. Rekla nam je tako dr. Maja Blažeković, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, i dodala da se bolesti koje uzrokuju krpelji u Hrvatskoj javljaju kao krpeljni meningoencefalitis (KME) i lyme borelioza, odnosno lajmska bolest, dok je Koprivničko-križevačka županija endemsko područje za KME. Najčešće obolijevaju šumari, šumski radnici, poljoprivrednici, vojnici, vatrogasci te izletnici.
– U 2025. godini u našoj županiji službeno je prijavljeno samo jedno oboljenje od KME, a od lajmske bolesti njih 12. Nije bilo smrtnih ishoda u 2025. godini. Ako pratimo oboljenja od KME kroz 15 godina, u prosjeku je u županiji godišnje osam oboljelih. U Hrvatskoj se godišnje prosječno prijavi 55 slučajeva oboljenja od KME – istaknula je dr. Blažeković.
Cijepljenje
Dodala je da se protiv KME može cijepiti u Zavodu za javno zdravstvo i to u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu, no za lajmsku bolest cjepivo ne postoji.
– Cijepiti se mogu odrasli i djeca starija od 12 mjeseci. Nakon što se obavi primarna serija cijepljenja koja se sastoji od tri doze, potrebno je naknadno docjepljivanje po protokolu. Cijena jedne doze cjepiva protiv KME za ovu sezonu je 26,33 eura – naglasila je. Kad je riječ o KME, pojasnila je da je to virusna bolest, zaraza se širi ubodom zaraženog krpelja, a raspon inkubacije bolesti nakon uboda može biti od četiri do 28 dana.
– Kod najvećeg broja oboljelih prvi simptomi se javljaju unutar 14 dana. Bolest se najčešće očituje kratkotrajnim povišenjem tjelesne temperature i pojavom nespecifičnih simptoma poput bolova u zglobovima i kostima. U većine zaraženih, bolest ovime završava, no u 20 do 30 posto bolesnika, nakon kratkotrajnog nestanka simptoma, razvija se druga faza bolesti u kojoj dominiraju simptomi koji su posljedica infekcije središnjega živčanog sustava: glavobolja, vrtoglavica, slabost udova, poremećaj svijesti, konvulzije, tremor. U ovom trenutku ne postoji specifični antivirusni lijek, već se provodi simptomatsko liječenje. Kod težih oblika bolesti potrebno je i intenzivno liječenje. Preboljenje bolesti dovodi do razvoja trajne prirodne imunosti – objasnila je. S druge strane, istaknula je da je lajmska bolest uzrokovana bakterijom koja se isto prenosi ubodom zaraženog krpelja, a ima tri stadija.
– U prvom, u roku od dva do 30 dana od ugriza, na mjestu ugriza pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi i dugo je prisutno. Važno je odmah se javiti svom liječniku. Lajmska bolest se u prvom stadiju liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprečavanja kasnijeg stadija bolesti. Ako nije primijenjena adekvatna antibiotska terapija, dolazi do daljnjeg umnažanja uzročnika i njegovog širenja krvlju u udaljene organe. Bolest najčešće zahvaća mišićno-koštani sustav, srce, zglobove i živčani sustav. Cjepivo ne postoji – zaključila je dr. Blažeković.
Kako u prirodu?
Da bi se spriječio ubod krpelja, dr. Blažeković ističe da je prilikom odlaska u prirodu potrebno izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, ostavljanje odjeće na travi i grmlju. Treba nositi hlače dugih nogavica, koje je preporučljivo ugurati u čarape, te majice i košulje dugih rukava, odjenuti svijetlu odjeću radi lakšeg uočavanja krpelja, a za vrijeme boravka u prirodi uputno je koristiti repelente. Poželjno je pregledati se svakih nekoliko sati, a isto treba napraviti i po povratku kući, jer krpelji provedu i nekoliko sati hodajući po tijelu u potrazi za mjestom uboda, a tijekom pregledavanja tijela posebice pretražiti zatiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena, te
Kako pravilno odstraniti krpelja?
Dr. Maja Blažeković ističe da ga je potrebno uhvatiti pincetom uz samu kožu i laganim povlačenjem izvlačiti.
– Treba izbjegavati naglo povlačenje, stiskanje ili gnječenje. Nikada se ne smije krpelja gušiti premazivanjem s uljem, alkoholom ili masti. Time se izaziva grčenje i nagla smrt krpelja te pražnjenje sadržaja trbušne šupljine krpelja u organizam domaćina. Na taj se način vrlo lako prenese zaraza ako je krpelj bio zaražen – objasnila je. Nakon odstranjivanja, mjesto uboda potrebno je premazati alkoholom, oprati ruke, a mjesto uboda treba pratiti kroz nekoliko tjedana zbog bilo kakvih promjena na koži.
FOTO arhiva
