Odmah nakon završetka jesenskog dijela prvenstva u velikim se problemima našla Mladost iz Koprivničkih Bregi i to zbog igračkog kadra koji bi se mogao „rasuti“ pa čelnici kluba čak razmišljaju i o gašenju. Domaći igrači dobili su izdašne novčane ponude novih klubova, a kako Uprava Mladosti ne može financijski podnijeti njihove uvjete, čak devetorica igrača, kako neslužbeno doznajemo, mogla bi napustiti Koprivničke Brege. To su igrači s koprivničkog područja pa se kao eventualni spas za Bregovce nudi i opcija dovođenja igrača iz Zagreba. Bregovci su u prošloj sezoni u završnici ostali bez povratka u Prvu županijsku ligu, a ovu su polusezonu Druge županijske lige završili na skromnom osmom mjestu.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Marko Ćulumović, koji se službeno vodi kao predsjednik Mladosti, rekao nam je kako je on šef samo „na papiru“ i više nije u klubu, dok je Matej Loinjak, koji trenutno slovi kao prvi čovjek kluba, odbio dati bilo kakvu izjavu sve dok Uprava ne donese konačan stav.
Jedini koji je bio raspoložen za razgovor na temu bregovske Mladosti je Mato Kuzminski, općinski načelnik. On nam je potvrdio da problem predstavljaju financijski zahtjevi igrača koji traže da im se „honorar“ poveća s 500 na 1500 kuna, što je za trenutnu financijsku situaciju, kako kluba, tako i Općine, neprihvatljivo.
– Sramotno je da klub ucjenjuju domaći igrači. Nogomet se više ne igra od srca i iz ljubavi i igrači samo razmišljaju o „lovi“. Na kraju ispada da je klubovima jeftinije dovesti igrače iz Zagreba koji su spremni odigrati utakmicu za puno manje „love“ od domaćih igrača – kaže Mato Kuzminski.
Racionalno je to razmišljanje općinskog čelnika jer naši klubovi uvelike se financiraju javnim novcem, dakle iz općinskog proračuna. Plaćati 1500 kuna igrača po utakmici javnim novcem sigurno nije racionalno trošenje novca. No, isto tako, klubovi su u mnogim sredinama jedini nositelji društvenog života i „zatući“ ih značilo bi „zatući“ i selo.
Sudbina Mladosti trebala bi biti poznata tijekom ovog tjedna, a Mato Kuzminski je uvjeren da neće doći do najgoreg scenarija.
– Neću dozvoliti da se klub ugasi i kao načelnik Općine učinit ću sve što je u mojoj moći da Mladost opstane – zaključio je Mato Kuzminski.
Do ove situacije došlo je zbog sve manje igrača, posebice domaćih, a bogati klubovi nude igračima basnoslovne svote kako bi prešli u njihove redove. Stoga igrači iz Zagreba i drugih sredina zapravo nisu najskuplja opcija, posebice s obzirom na to da je druga opcija gašenje kluba.
– Prugovac koji je uvjerljivo osvojio titulu jesenskih prvaka Druge županijske lige s učinkom od 11 pobjeda i samo jednim remijem odavno se okrenuo „uvozu“ igrača iz Zagreba jer Uprava, kako kaže predsjednik Ivan Gašparov, nije htjela dopustiti ucjene domaćih igrača koje sada zadaju probleme brojnim klubovima. Prugovčani su i rekoderi po broju Purgera u našoj županiji jer ih imaju čak 13. No, za njihov „angažman“ Uprava ne troši javni novac jer klub od Općine Kloštar Podravski godišnje dobiva 70.000 kuna.
– Novac koji dobivamo od Općine praktično nije dovoljan da se pokriju troškovi sudaca i putovanja na gostovanja tijekom jedne sezone. Imamo sponzore koji se brinu da klub funkcionira jer su nogometne utakmice zapravo jedini pravi društveni događaj u manjim sredinama kao što je Prugovac. Naše selo živi za te nogometne utakmice, a još kad se poklope dobri rezultati, kao što je to slučaj u ovoj sezoni, euforija i oduševljenje su neizostavni – kaže Ivan Gašparov.
Purgeri koji igraju za Prugovac, dodaje on, tu su već nekoliko sezona i stvorilo se odlično ozračje unutar momčadi.
– Naši Zagrepčani već se smatraju kao domaći dečki i ima onih koji su tu u Prugovcu našli cure i s veseljem dolaze igrati kod nas. Zahvaljujući tome mi smo se već doveli u situaciju da nam se nude igrači iz Zagreba jer su čuli da kod nas vlada pravo nogometno ludilo. Ti dečki dolaze igrati utakmicu za 300-tinjak kuna, a za taj novac jednostavno ne možete dobiti domaćeg igrača. To je glavni razlog zbog kojeg se sve veći broj klubova okreće dovođenju igrača iz Zagreba – kaže Ivan Gašparov.
Najvažnije je, ističe on, da u Prugovcu i dalje djeluje klub te da svaku drugu nedjelju mještani imaju sportsku zabavu.
– Ako nemate nogometni klub i školu, selo će izumrijeti. Toga su Prugovčani itekako svjesni. I mi bismo htjeli da imamo domaće dečke u sastavu, ali u manjim sredinama sve je manje mladih, a i dosta igrača sa 17 i 18 godina prestaje igrati nogomet jer se promijenila životna filozofija mladih generacija. Oni koji ostaju u nogometu nabijaju cijene jer znaju da to mogu s obzirom na to da nemaju preveliku konkurenciju i sad imamo to što imamo. No, zahvaljujući našim Purgerima, o Prugovcu i Podravini priča se i u Zagrebu pa to opet daje nekakav plus tomu što imamo dosta Zagrepčana u sastavu – zaključio je Ivan Gašparov.
Đurđevački Graničar se pak nakon egzodusa mladih talenata okrenuo dovođenju Ukrajinaca i Brazilaca. Tako su Picoki u jesenskom dijelu prvenstva imali tri Ukrajinca i dva Brazilca. Neslužbeno smo doznali da su odmah nakon završetka jesenskog dijela prvenstva u Graničar stigla još četiri Ukrajinca na probu pa bi se moglo dogoditi da u proljeće u udarnoj postavi Đurđevčani imaju više Ukrajinaca nego Picoka.
Robert Markulin, član Izvršnog odbora HNS-a, ne vidi svrhu dovođenja igrača iz Zagreba u amaterske klubove.
– Pojačati se kojim igračem za bolji plasman mi je ok ako se ima ambicija plasmana u viši rang natjecanja. S druge strane svjesni smo sve manjeg broja stanovnika, a time i igrača u manjim mjestima. Treba podržati svaku sredinu da održi svoj klub koliko je god moguće – napominje Markulin, podsjetivši na noviju odluku da svaki prvoligaški klub mora imati barem jednu mlađu uzrasnu kategoriju.
– Za usporedbu, u varaždinskoj Prvoj ŽNL svaka ekipa mora imati četiri mlade uzrasne kategorije. No, županijski Nogometni savez je servis za klubove pa ćemo i o bilo kojoj odluci biti na liniji želja većine klubova – zaključuje Markulin.
Trener Bratstva iz Kunovca Dejan Zrinski ne vidi problem što za klubove iz naše županije igraju strani igrači.
– Pogledajte malo slovenske i austrijske lige, pa ćete vidjeti koliko Hrvata igra tamo, da bismo se mi pitali jesu li Hrvati iz Zagreba dobrodošli igrati ovdje, u Međimurju te našoj i Varaždinskoj županiji – rekao je Zrinski, nadodavši pritom kako se slaže s idejom da je problem u nedostatku manjka domaćih igrača.
Međutim, rješenje vidi u školama nogometa koje bi objedinile nekoliko klubova.
– U međimurskim selima, koje su po broju stanovnika veće od naših, a nisu uspjeli posložiti klub s nekoliko dobnih skupina, krenuli su s organiziranjem škole nogometa. Tamo su se odškolovali klinci od najmlađih skupina da bi kasnije imali cijeli bazen igrača – napominje Zrinski, nadodavši kako je pohvalno da se i kod nas osnivaju lokalne škole nogometa, no kako ispada, i dalje nema dovoljno djece.
Dejan Šomoci iz torčanskog Podravca, nekadašnji igrač Slavena Belupa, svjestan je koliko je nepopularna ideja da nam klubove na životu održavaju nogometaši izvan naše županije, no kako nam je rekao, trenutno ne vidi bolje rješenje.
– Bilo bi najbolje da za naše klubove igraju domaći dečki, iz našega kraja. No, to je danas nezamislivo. Nekad je Torčec imao 1200 stanovnika, u školi je bilo pet razreda po 60-70 djece, danas ih ima jedva po deset učenika u četiri razreda – rekao je za Podravski Šomoci, predloživši da se rješenje traži tako da se sjedne za stol.
– Trebalo bi dogovoriti strategiju centra, jer je bez toga lokalni, županijski nogomet nezamisliv. Smatram da bi sela poput Torčeca, Drnja, Sigeca morala imati zajedničku školu nogometa – smatra Šomoci, uz napomenu kako bi za stol trebali sjesti i članovi uprava klubova zajedno s onima u savezu, ali i načelnici općina. (db, kp)
