Karcinom usne šupljine jedan je od najčešćih karcinoma glave i vrata. Visokog je stupnja smrtnosti i iako se razvija na mjestu koje je lako dostupno pregledima, najčešće se otkriva tek u uznapredovalom stadiju kad su terapijske mogućnosti smanjene. Karcinom usne šupljine čini tri posto svih karcinoma u čovjeka (četiri posto u muškaraca, dva posto u žena). Javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj životnoj dobi s najvećom učestalošću između 50. i 70. godine života.
U Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine godišnje umre između 300 i 400 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2008. godini od karcinoma usne šupljine umrlo je 377 osoba, što ga čini desetim uzročnikom smrti među malignim tumorima.
Glavni čimbenici rizika za razvoj karcinoma usne šupljine su pušenje i alkohol. Rizik za razvoj karcinoma usne šupljine u pušača je pet do sedam puta veći od nepušača. Duhanski dim sadrži brojne kancerogene tvari kao što su nitrozamin i policiklički aromatski ugljikovodici. Spomenuti kancerogeni spojevi nakupljaju se u sluznici usne šupljine uzrokujući oštećenje stanične DNK. S vremenom dolazi do maligne transformacije. Konzumiranje alkoholnih pića također je povezano s razvojem karcinoma usne šupljine. Novija istraživanja pokazala su da 40 posto bolesnika s karcinomom glave i vrata redovito konzumira alkohol.
Alkohol i pušenje djeluju sinergistički, tako da alkohol povećava propusnost za kancerogene komponente duhanskog dima. Osobe koje uživaju više od 100g alkohola dnevno i puše 20 ili više cigareta dnevno imaju 100 puta veći rizik za razvoj karcinoma usne šupljine.
Karcinom usne šupljine u početnom je stadiju asimptomatski, simptomi počinju biti izraženi tek u uznapredovalom stadiju. Najčešća tegoba koja pacijenta dovodi na liječnički pregled je neugoda i peckanje u ustima. Također se mogu javiti bolno gutanje, otežan govor, pomičnost zuba, krvarenje iz usne šupljine i bol u uhu. Najčešće je lokaliziran na dnu usne šupljine, rubovima jezika, nepčanim lukovima i zubnom mesu u području donje čeljusti. Promjene na sluznici koje su visokosuspektne na karcinom usne šupljine su: crvena mrlja, crveno-bijela mrlja, promjena teksture sluznice (pojava baršunaste ili granulirane površine), ulceracija na sluznici koja ne cijeli dulje od 14 dana.
Liječnik može posumnjati na temelju simptoma i lokalizacije, te posebno ako je pacijent dugogodišnji pušač i konzument alkoholnih pića, a konačna dijagnoza postavlja se na osnovi biopsije i patohistološkog nalaza.
Terapija karcinoma usne šupljine ovisi o stadiju. Najčešći pristup liječenju je kirurški koji se nadopunjava s kemoterapijom i radioterapijom. Rani stadiji se liječe uglavnom kirurški, a uznapredovali kombinacijom kirurškog zahvata i radioterapije. Unatoč tome što se karcinom usne šupljine može otkriti u vrlo ranom stadiju jednostavnim kliničkim pregledom sluznice, u većine pacijenata dijagnosticira se dosta kasno. Jedan od razloga je taj što karcinom usne šupljine u ranom stadiju ne izaziva nikakve simptome i pacijent ne traži pomoć od liječnika ili doktora dentalne medicine. Simptomi se počinju javljati tek u uznapredovalom stadiju kada karcinom počinje infiltrirati dublje strukture (mišiće, kosti, živce). Sljedeći razlog za tako kasnu dijagnozu je slaba razina informiranosti o karcinomu usne šupljine u općoj populaciji. Za razliku od „općepoznatih“ karcinoma (dojka, debelo crijevo, pluća), opća populacija zna jako malo o čimbenicima rizika, ranom otkrivanju i prevenciji karcinoma usne šupljine. Prema studijama britanskih i njemačkih liječnika, 30-50 posto opće populacije ne zna da karcinom usne šupljine uopće postoji!
Kao što je ranije navedeno, karcinom usne šupljine može se otkriti u najranijem stadiju jednostavnim pregledom oralne sluznice. Radi se o lokalizacijama koje su vidljive pri rutinskom stomatološkom pregledu. Pregled je jednostavan, traje jednu do dvije minute, ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu i nije neugodan za pacijenta. Redoviti pregledi posebno su važni u visokorizičnim skupinama u koje se ubrajaju muškarci, pušači, stariji od 40 godina, koji redovito konzumiraju alkohol. U Hrvatskoj se na navedenim lokalizacijama dijagnosticira oko 300 tumora godišnje, zaključuje stomatolog Nino Balenović.
