Kad su računi za struju neočekivano visoki, ponekad je dovoljno pogledati kako su podešeni kućanski uređaji koje svakodnevno koristimo. Hladnjak koji hladi više nego što je potrebno, klima postavljena na prenisku temperaturu ili perilica koja se redovito koristi na zahtjevnijem programu nego što je potrebno pojedinačno možda neće napraviti čudo na računu, ali kada se nepotrebna potrošnja zbraja iz dana u dan i iz mjeseca u mjesec, razlika može postati primjetna.
Jedan od uređaja koje prvo vrijedi provjeriti je hladnjak jer radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Optimalna temperatura hladnjaka iznosi oko četiri stupnja. Niža temperatura ne znači nužno i bolje čuvanje hrane, a nepotrebno pojačano hlađenje povećava potrošnju energije. Ako hladnjak umjesto digitalnog prikaza temperature ima regulator s brojevima, ne treba napamet pretpostavljati da određeni broj uvijek znači četiri stupnja. Postavke ovise o modelu pa je najbolje provjeriti upute proizvođača ili temperaturu izmjeriti odgovarajućim termometrom. Kod zamrzivača je preporuka još konkretnija. Standardna temperatura za čuvanje zamrznute hrane je minus 18 stupnjeva. Spuštanje temperature za samo jedan stupanj ispod potrebne vrijednosti može povećati potrošnju energije i do pet posto. Drugim riječima, nema potrebe zamrzivač bez razloga držati na minus 22 ili minus 24 stupnja ako je minus 18 dovoljno za pravilno čuvanje hrane.
Na potrošnju hladnjaka utječe još nekoliko stvari. Vrata treba dobro zatvarati, brtva mora dobro prianjati, a stražnju stranu uređaja, ondje gdje se oslobađa toplina, povremeno treba očistiti od prašine. Otežano odvođenje topline može povećati količinu energije potrebnu za održavanje zadane temperature. Velika razlika može nastati i načinom na koji koristimo perilicu rublja. Odabir programa s najnižom temperaturom vode koja je dovoljna da se rublje kvalitetno opere. Nema smisla svako pranje automatski postavljati na visoku temperaturu ako vrsta i zaprljanost rublja to ne zahtijevaju, jer je upravo zagrijavanje vode jedan od procesa za koje perilica troši električnu energiju.
Kod novijih perilica postoji još jednostavnije pravilo. Europska komisija preporučuje korištenje programa Eco 40–60 za normalno zaprljano pamučno rublje koje je predviđeno za pranje na 40 ili 60 stupnjeva. Upravo se na programu Eco 40–60 temelje i podaci o potrošnji energije i vode koje kupac vidi na europskoj energetskoj oznaci perilice. Perilicu je, kada je moguće i u skladu s uputama proizvođača, učinkovitije koristiti s punim odgovarajućim punjenjem nego nekoliko puta prati male količine rublja. To ipak ne znači da bubanj treba pretrpati jer se tada rublje može lošije oprati.
Slično vrijedi i za perilicu posuđa. Eco program nekome može djelovati nelogično jer često traje znatno dulje od kratkog programa. Međutim, dulje trajanje ne znači automatski veću potrošnju električne energije. Europska komisija upravo Eco program preporučuje za učinkovito korištenje perilice, a na njemu se temelje i podaci o potrošnji na europskoj energetskoj oznaci. Perilicu je najbolje pokrenuti kada je puna, ali ne pretrpana, a posuđe nije potrebno prethodno prati pod mlazom vode. Dovoljno je ukloniti veće ostatke hrane.
Posebnu pozornost vrijedi obratiti na grijanje i hlađenje prostora jer se upravo ondje mogu trošiti velike količine energije. HEP ODS u svojim preporukama navodi maksimalnu optimalnu temperaturu grijanja od 21 stupanj. Prema njihovim podacima, smanjenjem temperature grijanja za jedan stupanj moguće je uštedjeti do pet posto energije. Za prostor koji se ne koristi preporučuju temperaturu od 16 stupnjeva, dok za digitalni termostat navode raspon od 18 do 22 stupnja. Naravno, stvarna ušteda svakog kućanstva ovisit će o izolaciji, sustavu grijanja, vanjskoj temperaturi, veličini prostora i navikama ukućana.
S dolaskom ljeta ista logika vrijedi za klima uređaj, samo u suprotnom smjeru. Stručnjaci kao optimalnu temperaturu hlađenja navode od 25 do 27 stupnjeva te upozorava da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva. Za svaki stupanj niže temperature može se potrošiti do pet posto više energije. Dok klima radi, prozori trebaju biti zatvoreni, a rolete i sjenila mogu smanjiti zagrijavanje prostora izvana. Klima uređaj također treba isključiti tijekom provjetravanja.
Kod spremničkog električnog bojlera priča je nešto složenija i upravo zato nije dobro slijepo primjenjivati internetske savjete prema kojima temperaturu treba jednostavno spustiti što je moguće više. Niža temperatura vode smanjuje toplinske gubitke, ali postoji i pitanje zdravstvene sigurnosti vode. Hrvatsko Ministarstvo zdravstva u preporukama vezanim uz mikrobiološke rizike, uključujući legionelu, za sustave tople vode navodi radnu temperaturu od 60 stupnjeva ili više. Zbog različitih izvedbi kućnih bojlera i sustava pripreme tople vode nije dobro davati jednu nižu temperaturu kao univerzalnu postavku za svako hrvatsko kućanstvo. Kod bojlera je stoga najbolje slijediti upute proizvođača, a kod sumnje u neispravan termostat ili neuobičajenu potrošnju obratiti se serviseru.
Kod kombinirane perilice i sušilice Europska komisija preporučuje korištenje senzora vlage ako ga uređaj ima. Time se izbjegava nepotrebno sušenje već suhog rublja. Također preporučuju pranje i sušenje punih odgovarajućih količina rublja kada je to moguće te izbjegavanje prekomjernog sušenja.
Ne treba zanemariti ni računala, televizore i ostale uređaje. HEP ODS preporučuje isključivanje uređaja kada ih ne koristimo, izbjegavanje rada u stanju pripravnosti te korištenje funkcije automatskog isključivanja. Ipak, nema smisla očekivati da će samo gašenje jednog modernog televizora iz stanja pripravnosti dramatično smanjiti račun. Puno je važnije gledati ukupnu potrošnju kućanstva i uređaje koji dugo rade ili zagrijavaju odnosno hlade vodu i prostor.
Zbog toga ne postoji jedna čarobna tipka kojom će svako kućanstvo prepoloviti račun za električnu energiju. Postoji, međutim, niz postavki koje vrijedi provjeriti. Hladnjak oko četiri stupnja, zamrzivač na minus 18, Eco programi na perilicama kada odgovaraju sadržaju koji se pere, razumno podešena temperatura grijanja i hlađenja te pravilno korištenje ostalih uređaja mogu spriječiti da energiju trošimo bez ikakve koristi.
FOTO ilustracija
l
