Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
U ljeto 2016. godine djelatnik Hrvatskih šuma Željko iz Kalinovca obolio je od profesionalne bolesti Lyme borelioze, odnosno lajmske bolesti, a potom i meningitisa. Bolest je to koju obično uzrokuju krpelji, a Željko se zarazio na radnom mjestu revirnika, radeći za Hrvatske šume. Nakon što je svoje zdravstvene probleme prijavio poslodavcu, Hrvatske šume osporile su mu da se razbolio na radnom mjestu i odbile su mu priznati profesionalnu bolest zbog čega je Željko zadovoljštinu odlučio potražiti na sudu, tražeći naknadu za neimovinsku štetu.
I prvostupanjska presuda Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu dala mu je to za pravo jer je Hrvatskim šumama naloženo da Željku isplate naknadu štete u iznosu od 2.654,46 eura ili 20 tisuća kuna te da mu nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.690,00 eura. Željko je u svojoj tužbi naveo kako mu je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao pravo na profesionalnu bolest, odnosno da se zaista razbolio na svom poslu.
Ozbiljna bolest
I to ozbiljno razbolio, jer medicinska dokumentacija pokazala je da je krajem 2016. godine, a potom i početkom 2017. godine i daljnjih godina zbog razvoja simptoma Lajmske bolesti trpio bolove i neugodnosti, strah od daljnjeg pogoršanja i trajnih posljedica. Aktivnosti su mu tijekom liječenja, bolovanja i kroz duže vrijeme bile privremeno smanjene, zbog čega je trpio duševne boli na temelju kojih je od poslodavca potraživao pravičnu naknadu u iznosu od 20 tisuća kuna. Hrvatske šume su u odgovoru na tužbu tvrdile da je njegov zahtjev u cijelosti neosnovan i premda nisu osporavali da je on zaista bolovao od lajmske bolesti uzrokovane bakterijom koju prenose krpelji, smatrali su da ničim nije dokazao da je ugriz krpelja zadobio na radu. Ni u ljetnom periodu 2016., ni neposredno nakon vremena za koje je tvrdio da je došlo do ugriza krpelja, nije se liječio, već se na liječenje javio tek nekoliko mjeseci kasnije. Istaknuli su i da poslodavcu nije prijavio ugriz krpelja i da ne postoji dokaz da je do štetnog događaja došlo za vrijeme radnog vremena kao i da je Željko sam preuzeo odgovornost za nastupanje štetnog događaja jer nije na vrijeme započeo liječenje, niti se liječio po uputama liječnika, a odbio je i cijepljenje protiv virusnog meningenecefalitisa.
Profesionalna bolest
I dok nije bilo sporno da je HZZO Željku priznao pravo na profesionalnu bolest, kao i da on nije prijavio ugriz krpelja poslodavcu, sporno je bilo je li do ugriza došlo za vrijeme Željkovog rada na poslovnima revirnika na područjima kojima gospodare Hrvatske šume. Kod donošenja presude možda je i ključno bilo mišljenje sudskog vještaka Antuna Beusa, specijalista infektologa koji je naveo kako je Željko obolio 2016. od lajmske borelioze sa simptomima meningitisa i to zbog posljedica uboda zaraženog krpelja tri mjeseca ranije te da je ta bolest, s obzirom na njegovo zanimanje, profesionalna. U nalazu stoji da se Željko na vrijeme javio na liječenje, desetog dana od prvih simptoma, a da se nakon uboda krpelja ne provodi preventivna terapija.
Tijekom postupka Željko je ispričao kako je u lipnju 2016. radio redovitu doznaku u šumi kada ga je ugrizao krpelj ispod trbuha u pregibu. Odmah ga je uklonio pincetom, a nastalo je tek malo crvenilo koje se ubrzo povuklo te daljnjih simptoma nije imao. Zatim ga je u osmom mjesecu ugrizla zemna osa, što je prijavio upravitelju, a nastao mu je otok na lijevoj, potom i desnoj nozi. Nekoliko dana kasnije osjetio je glavobolju, tresla ga je zimica, simptomi kao kod gripe zbog čega je otišao liječnici koja mu je dala antibiotik i stanje mu se poboljšalo pa se vratio na posao. No, u rujnu je osjetio pogoršanje zdravstvenog stanja te ga je liječnica uputila na razne pretrage, a tek je u studenom dobio nalaze da je pozitivan na lajmsku bolest te je bio pozitivan na meningitis, a liječenje je bilo dugotrajno. Naveo je kako i dalje osjeća posljedice meningitisa koji je uzrokovao ugriz krpelja, a sud mu je na kraju to dao potpuno za pravo.
FOTO ilustracija
