Vlada Republike Hrvatske uputila je na prošlotjednoj sjednici u proceduru konačni prijedlog izmjena i dopuna Prekršajnog zakona kojim se predlaže niz značajnih novosti usmjerenih na modernizaciju prekršajnog sustava, ubrzanje postupaka i rasterećenje sudova. Riječ je o jednim od opsežnijih izmjena posljednjih godina koje donose digitalizaciju komunikacije sa sudovima, obvezno tonsko snimanje rasprava te izmjene pravila o plaćanju novčanih kazni. Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na uvođenje elektroničke komunikacije u prekršajne postupke. Sudu će se podnesci moći dostavljati putem informacijskog sustava, a sudske odluke i druga pismena dokumentacija dostavljat će se elektroničkim putem. Za državna tijela, odvjetnike, pravne osobe, sudske vještake i sudske tumače takav način komunikacije bit će obvezan, dok će građani sami odlučiti žele li koristiti elektroničku komunikaciju ili će i dalje primati pismena na dosadašnji način.
Uredno dostavljena
Uvodi se i pravilo prema kojem će se sudska odluka smatrati uredno dostavljenom istekom osmog dana od njezina zaprimanja u sigurnom elektroničkom pretincu, čak i ako je primatelj nije otvorio ili potvrdio primitak. Time se želi spriječiti odugovlačenje postupaka izbjegavanjem preuzimanja sudske pošte. Velika novost očekuje sudove i od 1. srpnja sljedeće godine, jer od tada bi glavne rasprave u prekršajnim postupcima trebale biti obvezno tonski snimane. Audio snimka postat će sastavni dio zapisnika, uz automatski izrađen prijepis koji će služiti kao pomoćni dokument, a jedna od izmjena koja će najviše zanimati građane odnosi se na plaćanje novčanih kazni. Predlaže se ukidanje pogodnosti prema kojoj se uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne nakon sudske presude smatralo da je kazna u cijelosti plaćena. Ta mogućnost više neće vrijediti za presude kojima sud okrivljenika proglasi krivim niti za presude kojima se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog. Pogodnost plaćanja dvije trećine kazne ipak ostaje kada je riječ o prekršajnim i obveznim prekršajnim nalozima čime se želi potaknuti građane da kazne podmire odmah, bez pokretanja sudskog postupka, što bi u konačnici trebalo smanjiti broj predmeta koji završavaju pred sudovima. Predloženim izmjenama povećavaju se i novčani pragovi za pojedine institute.
Povećanje praga
Tako će se obvezni prekršajni nalog moći izdavati za prekršaje za koje je propisana novčana kazna do 1.000 eura, umjesto dosadašnjih 663,61 euro. Povećava se i prag za naplatu kazne na mjestu počinjenja prekršaja, s 265,45 na 390 eura, dok će policija i druga nadležna tijela moći izreći upozorenje umjesto novčane kazne za prekršaje za koje je propisana kazna do 300 eura, umjesto sadašnjih 132,72 eura. Novost je i proširenje prava ovlaštenih tužitelja. Ako sud prekršajnim nalogom izrekne blažu sankciju od one koju je predložio tužitelj ili izostavi zaštitnu mjeru, ovlašteni tužitelj ubuduće će moći podnijeti prigovor protiv takvog naloga, čime se uvodi dodatna kontrola sudskih odluka.
FOTO arhiva
