Rezultati državne mature za školsku godinu 2024./2025. pokazuju da su učenici Koprivničko-križevačke županije u većini predmeta rangirani oko nacionalnog prosjeka, uz vidljive razlike između pojedinih predmeta i vrsta škola. Uspjeh iz engleskog jezika potvrđuje dobre rezultate, dok hrvatski jezik i matematika, osobito na višoj razini i u strukovnim programima, ponovno otvaraju pitanja o pripremljenosti učenika. Koliko su škole zadovoljne postignutim pitali smo ravnatelje srednjih škola u županiji.
Rezultati ne odražavaju stvarno znanje
Rezultati državne mature učenika Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog u Križevcima ove su godine na razini prošlogodišnjih, a gotovo svi učenici uspješno su položili ispite. Kako je istaknuo ravnatelj Ivan Peklić, od ukupno 51 učenika samo se jedan nije pojavio na ispitu, dok padova praktički nije bilo.
– Rezultati su slični kao i ranijih godina. Jedan učenik nije se pojavio na maturi, ali to ne uzimamo kao relevantan pokazatelj. Ostali su ispite položili – rekao je Peklić. Ipak, iako brojke na prvi pogled djeluju ohrabrujuće, ravnatelj je upozorio kako državna matura, u svom sadašnjem obliku, nije pouzdan pokazatelj stvarnog znanja učenika. Smatra da je prag prolaznosti prenizak, što, prema njegovim riječima, dovodi do iskrivljene slike uspjeha.
– Ako je prag prolaznosti 20 posto, to nije realno mjerilo znanja. Nekad je bilo jasno da je za prolaz potrebno barem 50 posto riješenosti ispita. Danas učenik može riješiti mali dio ispita i svejedno proći. To ne daje stvarnu sliku o tome koliko znaju – istaknuo je Peklić, koji je i sam godinama sudjelovao u izradi ispita državne mature. Dodao je kako se da problem postoji vidi i u tome što mnogi fakulteti i dalje provode prijemne ispite.
– Dok državna matura ne bude jedini i pravi prijemni ispit, teško je govoriti o njenoj punoj vjerodostojnosti. Ovakav sustav je između dva modela i ne ispunjava u potpunosti ni jednu svrhu – smatra ravnatelj. Rezultati državne mature učenika Srednje škole Koprivnica ove su godine na razini prošlogodišnjih. Kako nam je rekao ravnatelj Mario Latin, uspjeh varira od predmeta do predmeta, no ukupna slika je stabilna.
– Rezultati su slični kao i prethodnih godina, uz manja odstupanja. Primjerice, prošle je godine hrvatski jezik B razine bio nešto slabije riješen nego ranije, dok je matematika A razine riješena bolje nego godinu prije – naveo je ravnatelj. Poseban izazov, naglasio je, predstavlja činjenica da su ispiti državne mature primarno sastavljani prema gimnazijskom programu.
– Za gimnazijalce državna matura predstavlja završetak srednjoškolskog obrazovanja, dok učenici strukovnih programa završavaju školovanje izradom i obranom završnog rada te su spremni za tržište rada. Satnice obaveznih predmeta mature u strukovnim programima su manje, pa učenici moraju uložiti dodatni trud kako bi savladali gradivo – istaknuo je ravnatelj. Rezultati iz hrvatskog jezika, koji su na razini županije ispod nacionalnog prosjeka, odražavaju širi problem smanjenog interesa za čitanje i razvoj pismenosti. Matematika više razine i dalje predstavlja jedan od najzahtjevnijih ispita. Većina učenika odlučuje se za B razinu, dok A razinu bira manji broj maturanata. Na prvom roku čak 40 do 50 posto učenika ne položi matematiku. Za razliku od matematike i hrvatskog, engleski jezik redovito bilježi najbolje rezultate. Ravnatelj smatra da bi državnu maturu trebalo dodatno prilagoditi specifičnostima strukovnog obrazovanja, a kao jedno od mogućih rješenja spomenuo je uvođenje strukovne mature.
Sustav mora pratiti stvarne potrebe učenika
Rezultati državne mature učenika Gimnazije Fran Galović u Koprivnici ove su godine bolji nego lani i to u gotovo svim segmentima. Kako je istaknuo ravnatelj Vjekoslav Robotić, napredak je vidljiv i u prolaznosti i u postotku točno riješenih ispita.
– Rezultati su bolji od prošlogodišnjih, i to za pet do deset posto, ovisno o ispitu. Posebno se ističe veći broj ispita riješenih s visokom točnošću, čak 110 ispita riješeno je s 80 posto točnosti, a 37 ispita s 90 posto točnosti – naglasio je Robotić. Za razliku od nekih drugih škola, rezultati koprivničke gimnazije iz hrvatskog jezika iznad su nacionalnog prosjeka, što ravnatelj pripisuje kvalitetnom radu nastavnika, ali upozorava na širi trend pada čitalačke pismenosti među mladima. Matematika više razine i dalje predstavlja izazov, no u Gimnaziji Fran Galović rezultati su relativno dobri. Na prvom roku palo je oko šest posto učenika, uglavnom onih koji su odabrali višu razinu ispita bez odgovarajuće pripreme. Jedan od ključnih problema, prema njegovu mišljenju, je nedovoljna pripremljenost učenika u osnovnoj školi. Robotić smatra da je sustav državne mature pravedniji od nekadašnjih prijemnih ispita, iako vidi prostor za poboljšanja.
– Državna matura ima prednosti i nedostatke, ali je pravedniji sustav od prijemnih ispita. Ipak, potrebno je razmotriti određene prilagodbe, poput drugačijeg rasporeda ispita i promjena u kurikulumu – istaknuo je. U Strukovnoj školi Đurđevac ovogodišnji rezultati državne mature nešto su bolji nego lani, naveo je ravnatelj Darko Špoljar.
– Rezultati su nešto bolji nego prethodne godine, no treba naglasiti da je državna matura u strukovnim školama prvenstveno u funkciji upisa na fakultet – objasnio nam je Špoljar. Dodao je kako se dio učenika uopće ne priprema dodatno za maturu, što također utječe na ukupne rezultate. Škola učenicima omogućuje dodatnu i dopunsku nastavu iz obveznih predmeta državne mature.
– Dodatnu nastavu pohađa između 20 i 30 posto učenika, najčešće u drugom polugodištu. Iz hrvatskog jezika provodi se dodatna nastava dva sata tjedno, a slabiji rezultati u velikoj su mjeri posljedica zanemarivanja čitanja i pismenosti, ali i motivacije učenika – naveo je ravnatelj. Za razliku od hrvatskog jezika, rezultati iz matematike u ovoj školi ocjenjuju se dobrima, a višu razinu ispita učenici biraju uglavnom ciljano. Engleski jezik i u ovoj školi bilježi najbolje rezultate, što ravnatelj povezuje s načinom na koji učenici danas usvajaju znanje. Državnu maturu općenito Špoljar smatra korisnom, ali ne i savršenim sustavom.
– Ne postoji idealan alat za procjenu znanja, ali državna matura je jedan od boljih alata za svrhu kojoj je namijenjena. Ipak, ona nedovoljno uvažava specifičnosti strukovnih škola – zaključio je Špoljar.
FOTO arhiva
