Vlada Republike Hrvatske je na prošlotjednoj sjednici usvojila prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. godine kojom će se osigurati okvir za intenzivni razvoj ovog sektora. U sklopu ove strategije u planu su u nadolazećem razdoblju ogromne investicije u intenzivni razvoj biogospodarstva kao dinamične djelatnosti, kao i povećanje volumena i produktivnosti u sektoru poljoprivrede, šumarstva, ribarstva te iskorištenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje te poticanje tržišta biomase. Prema ovom dokumentu Sjeverozapadna Hrvatska, u koju spada i Koprivničko–križevačka županija, ima preduvjete postati jedno od žarišta hrvatske zelene tranzicije jer ovu regiju obilježavaju intenzivna poljoprivreda, snažna prehrambena industrija i relativno razvijena komunalna infrastruktura.
Velike količine nusproizvoda
No, upozorava se da se postojeći resursi još uvijek koriste fragmentirano i bez jasne dugoročne vizije. Za razliku od šumovitijih krajeva, biogospodarski potencijal sjeverozapada prvenstveno se oslanja na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Međimurje, varaždinsko područje te Podravina i Prigorje ističu se visokim udjelom ratarske i stočarske proizvodnje, kao i snažnom koncentracijom prehrambenih prerađivača. Upravo u tim lancima nastaju velike količine nusproizvoda, od stajskog gnoja i žetvenih ostataka do biootpada iz prerade hrane, koji danas u najvećoj mjeri ostaju nedovoljno iskorišteni, navodi se. Strategija pokazuje da je bioplin jedan od najočitijih razvojnih pravaca za sjeverozapadnu Hrvatsku. Zahvaljujući gustoći stočarske proizvodnje i razvijenoj poljoprivrednoj infrastrukturi, ovaj dio zemlje već sudjeluje u nacionalnoj proizvodnji bioplina, ali potencijal je daleko veći od postojećih kapaciteta. Anaerobna razgradnja poljoprivrednih ostataka i biootpada mogla bi istodobno riješiti problem zbrinjavanja otpada, smanjiti emisije stakleničkih plinova i osigurati lokalni izvor energije.
Riječ je o tehnološkom postupku u kojem se organski materijali razgrađuju pomoću mikroorganizama u uvjetima bez prisutnosti kisika odnosno kontroliranom biološkom procesu koji se najčešće odvija u zatvorenim postrojenjima odnosno bioplinskim postrojenjima. U takav se sustav unose poljoprivredni ostaci poput stajskog gnoja, gnojnice, žetvenih ostataka, nusproizvoda prehrambene industrije te biootpad iz kućanstava i ugostiteljstva. Tijekom razgradnje nastaju dva ključna proizvoda: bioplin i digestat. Bioplin je mješavina plinova, ponajprije metana i ugljikova dioksida, koja se može koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije ili se, nakon pročišćavanja, pretvara u biometan pogodan za ubrizgavanje u plinsku mrežu ili korištenje kao gorivo u prometu. Digestat je preostala masa bogata hranjivim tvarima, koja se koristi kao organsko gnojivo i zamjena za mineralna gnojiva, a prednost anaerobne razgradnje u poljoprivredi i gospodarenju otpadom jest višestruka i omogućuje zbrinjavanje otpada bez odlaganja, smanjuje emisije stakleničkih plinova, posebice metana koji bi se inače nekontrolirano ispuštao iz gnojišta ili odlagališta te istodobno proizvodi energiju i gnojivo.
Značajnija financiranja
U kontekstu sjeverozapadne Hrvatske, gdje je koncentrirana stočarska i prehrambena proizvodnja, takav sustav omogućuje zatvaranje lokalnih kružnih tokova jer otpad postaje resurs, a energija i hranjive tvari ostaju u regiji. Također, tvornice hrane i pića proizvode značajne količine nusproizvoda koji se danas uglavnom koriste kao stočna hrana niže vrijednosti ili se zbrinjavaju kao otpad. Strategija prepoznaje mogućnost njihove prerade u biognojiva, dodatke hrani, bioaktivne tvari ili sirovine za biobaziranu ambalažu, čime bi se povećala konkurentnost cijelog sektora, a za razliku od drugih dijelova Hrvatske, sjeverozapad ima i bitnu prednost u organizaciji sustava. U urbanijim sredinama poput Čakovca, Varaždina i Koprivnice upravo bi biootpad iz kućanstava i ugostiteljstva mogao postati stabilna sirovinska osnova za lokalna postrojenja, a iz ove Strategije može se naslutiti da upravo oni koji se odluče na ovakvu vrstu gospodarske aktivnosti mogu očekivati i značajnija financiranja iz sljedećih europskih omotnica.
FOTO ilustracija
