Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Kao gorivo budućnosti sve se više spominje vodik, a u Hrvatskoj bi Podravina i Prigorje trebali biti mjesto gdje će se po prvi put u Hrvatskoj uspostaviti sistemi za proizvodnju vodika. Prvi je projekt kojeg provodi tvrtka DOK-ING iz Zagreba. Oni su u poodmakloj fazi izrade prototipa koji bi upotrebljavao komunalni otpad, ali i recimo mulj s pročistača kao sirovinu za proizvodnju vodika. To postrojenje u pogon bi se trebalo pustiti upravo u Križevcima. Naime, već postoji dogovor između tvrtke DOK-ING i križevačkog Komunalnog poduzeća o tom da se postrojenje iz Zagreba gdje se gradi transportira u Križevce, gdje bi ga preuzelo križevačko Komunalno poduzeće. Tamo bi kao sirovinu koristilo otpad koji je prikupljen u križevačkom kraju.
– Komunalno poduzeće Križevci temeljem Dozvole za probni rad, planira pilot projekt obrade otpada u suradnji s tvrtkom Indeloop d.o.o., članicom grupacije Dok-ing. Lokacija pilot postrojenja je predviđena na prostoru Sortirnice otpada Komunalnog poduzeća. Vrste otpada, kao ulazna sirovina za postrojenje su definirane Dozvolom i prvenstveno se odnose na tri vrste otpada. Koristit će se ostatni nereciklabilni otpad nastao nakon sortiranja otpada, drveni otpad i miješani komunalni otpad. Ovim pilot projektom Komunalno poduzeće Križevci u suradnji s tvrtkom Indeloop želi pridonijeti rješavanju problema obrade i zbrinjavanja otpada na što ekološki prihvatljiviji način i u skladu s hijerarhijom postupanja s otpadom, a sto će se ostvariti probnim radom ovog postrojenja i inovativne teologije Bitno je za istaknuti da postrojenje ne emitira nikakve štetne emisije i da se proces odvija bez ikakvih emisija u okoliš – naveo je Martin Kozjak, direktor Komunalnog poduzeća Križevci.
O vodiku kao gorivu sve se više govori i kao alternativi skupim električnim automobilima, a vodik je posebice sretno rješenje jer ga se može dobiti iz onoga što nam smeta i onoga s čime ne znamo kamo, a to je otpad. Što se tiče same tehnologije, ovdje se radi o pirolizi. Radi se o postrojenju koje može obraditi sav otpad koji sadrži organske spojeve, ali i drugi otpad koji sadržava spojeve na bazi ugljikovodika, dakle plastiku i slično. Tako se događa da sav organski otpad, a i otpad na bazi ugljikovodika na iznimno visokoj temperaturi od 1500 stupnjeva Celzijevih prelazi u plinovito stanje, a na taj način se otpad reciklira, ali i dobije nusprodukt u vidu plina, a sam proces koristi se za proizvodnju električne energije te se može dobiti i vodik koji se koristi kao pogonsko gorivo za motore s unutarnjim izgaranjem. Važno je napomenuti da se kod ovog procesa ne koristi kisik, dakle nema spaljivanja.
Projekt pod nazivom Looper koji bi, ako se realizira u punom potencijalu, mogao riješiti sav problem s otpadom u Hrvatskoj, jer gradnjom takvih velikih postrojenja moglo bi se doći do situacije da se velika većina otpada koristi za proizvodnju vodika. Ono što je problem je činjenica da su takva postrojenja izrazito skupa, a i sam proces proizvodnje vodika kao goriva je skup, no Europska je unija tu pripremila velike iznose za sufinanciranje takvih projekta, koji bi, ako se dovedu do masovne faze, znatno smanjili troškove. Sličan projekt u pripremi je i u Ludbregu, gdje tvrtka Solarwatt planira graditi Energetski park. Za potrebe upravljanja solarnom elektranom u prvu ruku planira se zaposliti dvoje do troje radnika, a u cijelom Energetskom parku Ludbreg radit će osam do 10 radnika. Realizacija projekta trebala bi biti provedena u tri faze. Prva faza uključuje izgradnju solarne elektrane instalirane snage 5-8 MW, faza B gradnju elektrolizatora instalirane snage 5 MW s punionicom za vodik dok faza C obuhvaća uplinjivač kapaciteta 10 t/dnevno otpada. Dakle, u završnoj fazi projekta i tamo se planira postrojenje za proizvodnju vodika.
FOTO Arhiva
