Čak 12,8 milijuna Koreanaca podvrgnulo se rutinskim, ali vrlo detaljnim zdravstvenim pregledima između 2001. i 2004. pa sve do 2013. godine. Ovo je ogromno istraživanje otkrilo jednu vrlo bitnu stavku u pogledu zdravlja ljudi, a to su optimalne razine kolesterola u krvi, uključujući “dobar” i “loš” kolesterol.
Unatoč činjenjici da je teza – što niže razine kolesterola u krvi, to bolje, prihvaćena od strane mnogih stručnjaka, čini se da baš i nije tako. Naime, u Hrvatskoj je preporuka imati ispod 5 mmol/l (milimola po litri) kolesterola u krvi, no prema rezultatima spomenutog istraživanja, ispostavilo se kako je optimalna razina kolesterola u krvi 6,3 mmol/l, a ne 5 ili manje.
O ovom vrlo detaljnom i opsežno opisanom istraživanju više možete pročitati na ovom LINKU.
Jetra je organ koji sam po sebi proizvodi dovoljne količine kolesterola za normalno funkcioniranje metabolizma, ali se prehranom kolesterol dodatno unosi u organizam. Zbog raznih procesa i starenja dolazi do oštećenja stijenki krvnih žila, a kolesterol se tada taloži u stijenke krvnih žila na mjestu oštećenja, formirajući pritom aterosklerotski plak. Plak može suziti krvnu žilu i time smanjiti protok i opskrbu organa kisikom i hranjivim tvarima. Zbog svoje građe, plak nerijetko puca i postaje temelj za nastanak ugruška koji potpuno zatvori krvnu žilu, uzrokujući srčani ili moždani udar, pojasnili su iz Plive.
Vrlo važno, LDL-čestice ili lipoproteini male gustoće prenose kolesterol iz jetre do stanica. Razinu LDL čestica mjerimo prilikom analize krvi, a obzirom da je broj LDL čestica direktno povezana s brzinom taloženja kolesterola u stijenke krvnih žila (što je viši LDL, više se kolesterola taloži u žile), nazivamo ga još i “lošim” kolesterolom. Razina LDL-a u krvi je najvažniji parametar kojeg liječnici prate kako bi ocijeni uspješnost liječenja, važnija je čak i od razine ukupne kolesterola.
Nadalje, HDL-čestice, tj. lipoproteini velike gustoće, sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola u stijenci krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”, no nažalost danas još ne postoje lijekovi koji će dovoljno povisiti vrijednost HDL-a kako bi on nadjačao loš utjecaj LDL-a, tumače iz Plive.
FOTO Podravski list
