Odluka o zabrani izlova pojedinih ribljih vrsta iz rijeke Drave, za koje je ustanovljeno da im je populacija u padu, na području na kojem ribolovno pravo ima Zajednica ribolovnih klubova Koprivnica, kod brojnih je ribolovaca izazvala revolt. Za tu smo prigodu porazgovarali s nekima od njih, koji imaju desetljeća prakse, ali i iskustva ribolova na rijeci Dravi, ali su i živi svjedoci mijenjanja dravskog ekosustava.
Odluku ignorirati
Poznati podravski ribolovac, nogometni trener Ranko Celiščak – Cvele rekao nam je da bi tu odluku najradije ignorirao:
– To je suluda ideja. Svi bi se ribiči trebali udružiti da se pobunimo i ne prihvatiti takvu odluku koja nema veze s pameću. Zajednica ne bi smjela to dozvoliti. Drava se ne poribljava, a ono što bi trebalo jest držati režim vode na hidrocentrali kod Donje Dubrave kako bi se riba mogla mrijestiti i opstati – ističe Celiščak.
S njim mišljenje dijeli i drugi iskusni ribolovac iz Koprivnice Branimir Kalinić.
– Naše je područje najugroženije jer voda zna pasti i za metar i 30. Riba se mrijesti od 70 do 100 cm. Što se dogodi s mrijestom? Ne zna plivati i ostane na suhom. Zbog toga nema bolena, plotice, ali ni štuke – ističe Kalinić, nadodavši kako bi se umjesto zabrane trebalo pobrinuti o zadržavanju vodostaja.
Ima rješenja
– Rješenje je u vodnim stepenicama kakvih ima na drugim rijekama. Time bi se voda zadržala na istoj razini, a očuvao bi se i riblji fond. Tu se riba mrijesti bez problema – smatra Kalinić.
– Kod većih hidroelektrana postoje staze po kojima se ribe mogu vratiti, ovo što mi imamo je smrt za ribu – zaključuje Kalinić, rekavši da klimatske promjene rade svoje, podsjetivši na prošlogodišnji rekordno nizak vodostaj rijeke Drave.
Odluku u zabrani izuzimanja plotice kritizirao je i Stjepan Bukovčan – Lojz, poznati ribič i rijetko iskusni poznavatelj riba.
– Plotica je riba koja se može omrijestiti na šodru i ne ovisi toliko o vodostaju. Dakle, zabrana izlova plotice nema nikakvo uporište. No, da je riblji fond u Dravi u nekoliko desetljeća prepolovljen, to je istina, ali zabrana izlova plotice i bolena tu neće pomoći, problemi su daleko širi. Niti problem s kormoranima ne može se zanemariti, oni su velika pošast za riblji fond – naveo je Stjepan Bukovčan.
Ministarstvo odgovara
Zamolili smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je uvrstilo sporne odredbe u gospodarsku osnovu te plan upravljanja ribljim fondom, da pobliže objasni zašto je došlo do ovakvih odluka.
Riblje vrste, objašnjavaju u Ministarstvu, bolen i plotica su Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže utvrđene kao jedne od ciljnih vrsta područja ekološke mreže, odnosno područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove u području Gornji tok Drave, a bolen predstavlja i jednu od ciljnih vrsta dravske akumulacije. Navedena područja ekološke mreže definirana su sukladno stručnim kriterijima iz Priloga I. navedene Uredbe, slijedom kojih bolen i plotica predstavljaju divlje vrste od interesa za Europsku uniju.
– Sukladno važećoj Reviziji plana upravljanja ribolovnim vodama ovlaštenika ribolovnog prava Zajednice športsko-ribolovnih klubova Koprivnica, udio bolena u ihtiofauni stajaćica iznosi 0,56 posto (brojčani udio) i 0,37 posto (maseni udio), u tekućicama je udio bolena 3,07 posto (brojčani udio) i 1,43 posto (maseni udio), a udio plotice u tekućicama iznosi 4,83 posto (brojčani udio) i 6,10 posto (maseni udio). S druge strane, udio utvrđenih stranih vrsta riba u stajaćicama crni somić (Ameiurus melas), babuška (Carassius gibelio), bijeli amur (Ctenopharyngodon idella), sunčanica (Lepomis gibbosus), pastrvski grgeč (Micropterus salmoides) i bezribica (Pseudorasbora parva), od kojih crni somić, sunčanica i bezribica na razini Europske unije predstavljaju invazivne vrste koje izrazito štetno utječu na zavičajne vrste i njihove stanišne uvjete, iznosi 19,43 posto (brojčani udio) i 25,31 posto (maseni udio), a udio utvrđenih stranih vrsta u tekućicama (babuška (Carassius gibelio), sunčanica (Lepomis gibbosus), riječni glavočić (Neogobius fluviatilis) i Keslerov glavočić (Neogobius kessleri) (Ponticola kessleri), od kojih sunčanica predstavlja invazivnu vrstu koja izrazito štetno utječe na zavičajne vrste i njihove stanišne uvjete, iznosi 4,83 posto (brojčani udio) i 4,06 posto (maseni udio) – objašnjavaju u Ministarstvu.
Kontrola invazivnih vrsta
U nastavku odgovora stoji da je, s obzirom na to da očuvanje povoljnog stanja bolena i plotica, kao ciljnih vrsta, između ostalog, uključuje i kontrolu populacija stranih i invazivnih stranih vrsta riba neograničenim izlovom korištenjem dopuštenih ribolovnih alata sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, izrađivač Revizije plana procijenio da je za bolena i ploticu, uzevši u obzir njihovo trenutno nepovoljno stanje zbog visoke zastupljenosti stranih i invazivnih stranih vrsta riba, u predmetnim ribolovnim vodama trenutno najprimjereniji režim “ulovi i pusti” ribolova, kako bi se, uz omogućenu provedbu i realizaciju neograničenog izlova svih utvrđenih stranih i invazivnih stranih vrsta riba uz provedbu režima neograničenog izlova amura u pojedinim ribolovnim vodama očuvalo, odnosno po mogućnosti i poboljšalo stanje populacija ciljnih vrsta bolena i plotica.
– Nadalje, potrebno je istaknuti da u narednom razdoblju, odnosno prije isteka važeće Revizije plana, ovisno o rezultatima praćenja stanja populacija bolena i plotice kao ciljnih vrsta te sukladno procjeni izrađivača Revizije plana, postoji mogućnost promjene režima u smislu definiranja određene dozvoljene količine ulova ovih vrsta, uz napomenu kako će za Dodatak Revizije, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, biti potrebno provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, naveli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Kormorani nisu problem
Na naš upit o kontroli populacije kormorana u Ministarstvu su odgovorili da Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, iako veliki vranac nije strogo zaštićena vrsta jer nije naveden na Prilogu Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, na njega se sukladno članku 153. stavku 5. Zakona o zaštiti prirode odnose odredbe članka 153., stavka 2. Zakona o zaštiti prirode što znači da velikog vranca nije dozvoljeno namjerno hvatati, ubijati te uznemiravati u vrijeme razmnožavanja, te namjerno uništavati njegova jaja i gnijezda.
– Ipak, radi zaštite divljih vrsta biljaka i životinja, sprječavanja ozbiljne štete na ribnjacima i vodama, u interesu javnog zdravlja i sigurnosti ljudi, moguće je dozvoliti ove zabranjene radnje, ako se utvrdi da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da takvo postupanje neće naštetiti održavanju populacije u povoljnom stanju očuvanja. Za izdavanje dopuštenja za provođenje zabranjenih radnji nadležno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – odgovorili su.
Iako se često spominje da veliki vranac uzrokuje značajno smanjenje ribljeg fonda na rijekama, kažu u ministarstvu da je potrebno imati na umu da se ova vrsta prirodno hrani ribom te da je u očuvanom ekosustavu prisutna ravnoteža u broju velikih vranaca i riba.
Nadalje, u Ministarstvu su potvrdili strahove ribiča da riblji fond smanjuje i onečišćenje te nagle promjene vodostaja kako zbog suša, ali i hidrocentrala. No, rješenja za to za sada nema, jer je ono skupo i teško provedivo. – Činjenica je da ribljem fondu hrvatskih rijeka prijete onečišćenja vode i promjene u vodnom režimu vodotoka, a da uza sva ta pogoršanja vodenih staništa ribojedne vrste ptica dodatno smanjuju brojnost riba. Čuvanjem prirodnosti toka i poboljšanjem kvalitete vode moguće je oporaviti riblje populacije do razine da utjecaj velikih vranaca na njih bude zanemariv – zaključili su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
FOTO: Nikola Wolf
