Vodostaj Drave kod Botova ovih je dana na povijesno niskim razinama pa je tako na službenim stranicama DHMZ‑a jučer zabilježen minus, oko – 30 centimetara. Ribiči govore da je u pojedinim trenucima padao i ispod –40. Usporedbe radi, u Osijeku je prije koji dan izmjeren gotovo pa rekordni minimum od –171 centimetara. O tome što takvi vodostaji znače za ribolovce, ekosustav i riblji fond pitali smo Ribočuvara Marijanom Vrbnjakom i predsjednika Zajednice športskih ribolovnih klubova Borislavom Šaulićem. Ribočuvar Marijan Vrbnjak kaže da ovakvo stanje u svojih deset godina rada ne pamti.
– Imamo velikih problema sa spuštanjem čamaca, gotovo sam svaki dan na Dravi i ne pamtim ovako nizak vodostaj. Takva je situacija još od 2023. godine. Tu su i ogromne količine mulja koje se talože na dnu jer Drava miruje. Vodostaj se inače kreće između 0 i 50, a ja se ne sjećam da je bio ovako nisko. Naravno, tu su i dvije hidroelektrane koje koče vodu – opisuje Vrbnjak te dodaje kako je i Mura, inače mutna rijeka, mutnija nego ikad. Borislav Šaulić, predsjednika ZŠRK-a, naglašava da se ne radi o kratkoj epizodi, nego o duljem razdoblju neuobičajeno niskih vodostaja.

– Nije bila ovako mala u dužem periodu, češće je to između nula i pet centimetara, nego ovakve oscilacije. Sve je manje pritoka, a od onih koji su ostali, Drava se ne može „napuniti“. Nama najveću štetu rade hidroelektrane. Bili smo s njima više puta na sastanku, mnogo toga su obećali, ali ništa se nije ispunilo – kaže predsjednik Zajednice. Najveći udar trpi riblji fond, osobito u razdoblju mrijesta.
– Problemi su najveći u proljeće, kad se riba mrijesti. Zbog niskog vodostaja i slabije protočnosti dublji dijelovi dna se ispune muljem pa se ribe ne mogu skloniti, već isplivaju gore ili ode do pličaka pa ostane na suhom. To nas figurativno „ubija“ što se tiče pomlađivanja ribljeg fonda – objašnjava Šaulić te dodaje kako Drava neće stati. Navodi kako je, od Donje Dubrave do Novog Virja, pad rijeke oko 20 metara, ali i da su posljedice niskog vodostaja za ribočuvarsku službu velike.
– Problem je našim ribočuvarima koji ne mogu spustiti čamac zbog niskog vodostaja i obići rijeku, što nam je prvi i osnovni zadatak. Tu je problem i nova solarna elektrana. Kad je ona u pogonu po danu, voda se ne pušta – kaže Šaulić, upozoravajući da se uz hidroelektrane sada pojavljuju i nove okolnosti koje dodatno mijenjaju režim vode.










FOTO/VDEO Nikola Wolf