Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Rudolf Horvat, znameniti povjesničar, autor prvih povijesti Koprivnice i Đurđevca

Piše: Hrvoje Petrić

Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.) jedan je od najplodnijih i najčitanijih hrvatskih povjesničara, ali i aktivni društveni djelatnik, političar, koji je ostavio trag i u etnografiji, itd. Dugogodišnjim je i upornim radom zadužio rodnu Koprivnicu, ali i svoju domovinu. Otac mu je bio čohački obrtnik i gradski zastupnik u Koprivnici. Nakon završetka pučke škole u Koprivnici, u kojoj mu je učitelj bio poznati dramaturg i komediograf Đuro Ester, upisao je gimnaziju u Zagrebu, ali nakon nekoliko godina prelazi na varaždinsku franjevačku gimnaziju. U završne razrede vraća se u Zagreb gdje polazi gimnaziju u nadbiskupskom sjemeništu i maturira 1892. Kratko je studirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a nakon dva semestra prešao je na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je studirao povijest i zemljopis te doktorirao na temu kralja Tomislava i njegova doba. Godine 1918. završio je i Pravni fakultet u Zagrebu. Nakon studija od 1897. do 1901. predavao je u gimnaziji u Osijeku. Kada je bio blagoslov zastave pjevačkog društva »Lipa«, kojemu je bio tajnik, došlo je do određenih problema i premjestili su ga u gimnaziju i višu trgovačku školu u u Zemunu, gdje se povezao sa Stjepanom Radićem koji je kod njega jedno vrijeme stanovao. Godine 1902. dobio je posao na nižoj gimnaziji u Petrinji gdje je predavao do 1907., kada je premješten na donjogradsku realnu gimnaziju u Zagrebu. Tamo ostaje do 1916. godine.

Godine 1915. bio je progonjen kao „prijatelj Srba“ te je poslan u internaciju u Satu Mare u današnjoj Rumunskoj, no već 1916. vraćen je u Zagreb. Završetkom Prvog svjetskog rata imao je neprilike pa je zbog kritike grba Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. bio umirovljen, iako je Horvatova primjedba bila djelomično uvažena.

Naslovnica knjige o povijesti Koprivnice iz 1943.

Utemeljitelj HSS-a

Blisko je surađivao sa Stjepanom Radićem te je rizničar i član glavnog odbora Hrvatske pučke/republikanske seljačke stranke, a smatra se i jednim od utemeljitelja te stranke. Kao njen kandidat Rudolf Horvat je 1920. i 1923. izabran za zastupnika u parlamentu. U to je vrijeme Horvat predlagao konfederaciju Hrvatske sa Srbijom u kojoj su zajednički trebali biti samo vanjska politika i obrana. Kada je Stjepan Radić učlanio stranku u Seljačku internacionalu u Moskvi, Horvat se više nije bavio aktivnom politikom, no formalno nije istupio iz Radićeve stranke.

Bio je vrlo aktivan u brojnim organizacijama, primjerice Hrvatskom sokolu, a znatan doprinos dao je organizaciji proslave tisućgodišnjice Hrvatskoga kraljevstva (1925.), obilazeći brojne gradove i sela držeći predavanja. U povodu proslave napisao je knjigu „Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj“, koja je ostala u rukopisu do 1994., kada je tiskana zahvaljujući Miri Kolar-Dimitrijević. Godine 1926. ponovno je postao profesor povijesti te predaje u Drugoj velikoj realnoj zagrebačkoj gimnaziji do umirovljenja 1932. izazvanog protivljenjem ukidanju nekih srednjih škola u Hrvatskoj, kao i odbijajući surađivati s režimskim organizacijama. Kako je tada bila velika gospodarska kriza, zapao je u nevolje koje je djelomično kompenziralo pisanje honoriranih povijesnih članaka gotovo svakog dana u „Jutarnjem listuod 1932. do 1940. U to vrijeme dovršio je istraživanja povijesti Podravine.

Rudolf Horvat u zrelim godinama

Njegov plodni rad intenziviran je 1937. kada je utemeljio prosvjetno povijesno društvo »Hrvatski rodoljub« i u njegovu izdanju tiskao niz svojih radova, a uz držanje brojnih predavanja pomogao je i pri uređenju križnog puta na Ksaveru. Uspostavljanjem Banovine Hrvatske, pokrenuo je povijesni časopis „Hrvatska prošlostkoji je u pet svezaka izlazio od 1940. do 1943. Godine 1943. postao je profesor povijesti na zagrebačkoj Vojnoj akademiji/Zastavničkoj školi, a 1944. prešao je na Filozofski/Mudroslovni fakultet gdje je postavljen za redovitog profesora hrvatske povijesti. Uz to je 1942. pristao biti imenovan za zastupnika u Hrvatskom državnom saboru. U vrijeme Drugoga svjetskog rata uglavnom objavljuje tek malo promijenjene ranije radove, no 1945. protiv njega je podignuta optužnica, glavnina koje je bila vezana uz njegov članak„Ljetopis Hrvatske 1918. do 1942.“objavljen u zborniku „Naša domovina“, sv. 1, 1942. Horvat je osuđen te je izgubio politička i građanska prava. Primjerci njegove knjige o povijesti Koprivnice koji nisu bili prodani, javno su spaljeni.

Ukupno je održao oko 2000 javnih predavanja te napisao više od 1200 članaka u kojima je, kao i u brojnim knjigama, osim povijesti Podravine dao značajan prinos poznavanju povijesti Međimurja, Slavonije, Srijema i Like, a bavio se i Bosnom, Bačkom te drugim krajevima. Osim povijesti Koprivnice, Đurđevca i Virja napisao je opsežna istraživanja o povijesti Varaždina, Virovitice, Petrinje, Pakraca, Valpova, Ivanić-Grada, Osijeka i Slavonskog Broda.

Od značajnih hrvatskih osoba obradio je kralja Tomislava, Ivaniša Korvina, Josip Jelačića, Davida Starčevića, Matiju Mesića, Velimira Deželića i druge. Pisao je i o pojedinim važnim zgradama poput banske palače odnosno današnjeg sjedišta Vlade Republike Hrvatske ili Zakmardijevog sjemeništa u Varaždinu. Velik doprinos dao je poznavanju rada cehova i obrtnika, trgovine, zdravstva, crkve, seljačkih buna, pokreta 1848.–1849., hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, povijesti školstva, itd. U temama koje je obrađivao bio je pionir te je potaknuo mnoge da nastave njegov rad. Napisao je i pregled hrvatske povijesti do 1657. godine. Brošurama „Hrvati i Srbi“ te „Hrvatsko pitanje“ pokušao je dati prilog rješavanju hrvatsko-srpskih odnosa. Okušao se i kao književnik pa je primjerice napisao roman „Tko će biti kralj?“,pojedinačne pripovijetke poput „Posljednji knez Slunjski“, ali izbirke pripovijedaka „Na bedemima stare Hrvatske“.

Povjesničar Rudolf Horvat u mlađim danima

Rudolf Horvat bio je vrlo aktivan u više kulturnih društava. Bio je predsjednik Kola hrvatskih književnika, član Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja kao Zmaj koprivnički, predsjednik Saveza hrvatskih pjevačkih društava (1911.–1921.), jedan od osnivača Hrvatskog radiše, itd.

Prvi Horvatov tekst o Koprivnici objavljen je 1896. godine u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena u Zagrebu. Riječ je o etnografskom prikazu života i običaja koprivničkih predgrađa Banovca, Bregi, Brežanca, Dubovca i Miklinovca. Kasnije je napisao na desetke različitih radova o Koprivnici.

Rudolf Horvat objavio je i prvi pregled povijesti Đurđevca 1940., a 1943. i prvi pregled povijest Koprivnice. Ta knjiga započinje prvim tekstom pod nazivom “Kronika grada Koprivnice” u kojem je Rudolf Horvat ukratko sintetizirao i kronološki posložio razne događaje iz povijesti Koprivnice od najstarijih vremena do 1931. godine. Odličan tekst za poznavanje povijesti franjevačke crkve i samostana od početaka 1290. do 1928. godine također je sastavni dio knjige, a pisan je na osnovi spomenice franjevačkog samostana u Koprivnici, kanonskih vizitacija, zapisnika franjevačkih skupština i nekoliko knjiga. Za povijest Koprivničkih Bregi od osobitog je značenja poglavlje koje se bavi tim koprivničkim prigradskim naseljem od 1638. do 1810. godine, na osnovu kanonskih vizitacija. Zanimljivo je i poglavlje o tome kako je Koprivnica 1558. godine posuđivala pravnike od grada Zagreba, kao i koje je zemlje posjedovao koprivnički župnik 1680. godine. Za gospodarsku povijest Koprivnice, a posebice za detaljnije poznavanje cehovskih udruženja, važan je dio knjige u kojem je obrađeno kako su nekad radili obrtnici u Koprivnici.

Povijest Gjurgjevca

Pretisak

Koprivničanci su se Rudolfu Horvatu prvo odužili davanjem njegova imena jednoj ulici u gradu Koprivnici, a 1991. godine MAG, Agencija za marketing, dizajn i grafičke usluge (Branko Jambrešić i Damir Mađarić) izdala je pretisak knjige “Poviestslob. i kr. grada Koprivnice”, prvi put objavljene 1943. godine, a od tog izdanja sačuvano je svega nekoliko primjeraka pa je pretisak bio odlično prihvaćen. Pretisak je iznova objavila Matica hrvatska Ogranak Koprivnica 2003. godine. Osobitu važnost pretisku daje uvodni tekst rođene Koprivničanke prof. dr. Mire Kolar-Dimitrijević “Dr. Rudolf Horvat, povjesničar i političar”, što predstavlja prvi njegov životopis, a na kraju pretiska je prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević objavila bibliografiju radova dr. Rudolfa Horvata od 1894. do 1945. godine. Uz to vrijedno je svakako spomenuti odličan tekst prof. dr. Mire Kolar-Dimitrijević objavljen u Podravskom zborniku, broj 19-20, u Koprivnici 1994. godine pod naslovom “Povjesničar Rudolf Horvat i koprivnička Podravina” na početku kojega autorica piše: “Iako je njegovanjem hrvatske povijesne svijesti prof. dr. Rudolf Horvat zadužio svaki naš kraj, ipak je 120-obljetnica njegova rođenja prošla nezapaženo, pa je samo njegov unuk Milivoj Hrnčić napisao o svom djedu jedan osvrt na osnovu onoga što je znao. Ovaj moj rad ostvarenje je moje težnje da bar njegovo rodno mjesto bude izuzetak, pa sam zbog ograničavanja prostora odlučila da, osim najkraćeg presjeka kroz biografiju, izdvojim ono što je u Horvatovu životu i radu bilo vezano uz Podravinu, ne isključujući da su mi neki detalji, koji nisu bili zabilježeni u novinama, i promakli.

Horvat je, naime, održao diljem Hrvatske više od dvije tisuće predavanja, objavio više od 1200 članaka u raznim novinama, te objavio 60 knjiga, što je u uvjetima političke represije nad njegovom osobom zahtijevalo izvanrednu životnu snagu, snalažljivost, upornost i marljivost, i jasno, samoprijegor.” Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj ponovno je tiskano još desetak izdanja raznih djela iz hrvatske povijesti dr. Rudolfa Horvata. Dakako, obilježavanje pedesete obljetnice smrti Rudolfa Horvata samo je jedan od niza doprinosa ponovnog vrednovanja ovog zaslužnog povjesničara koje je pokrenulo Povijesno društvo Koprivnica, jedno od najaktivnijih u Hrvatskoj u suradnji sa svim povjesničarima i ostalim štovateljima života i djela Rudolfa Horvata. Uz to spomenimo da je prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević  u koprivničkoj zgradi Malančec 22. svibnja 1993. godine održala koprivničkoj javnosti predavanje o životu i djelu prof. dr. Rudolfa Horvata. Predsjednica Povijesnog društva Koprivnica je u devetom broju lista “ScientiaPodraviana” objavljenog 4. ožujka 1994. godine objavila kraći tekst pod naslovom “Povjesničar, prof. dr. Rudolf Horvat”. Od ostalih tekstova objavljenih u Koprivnici spomenimo dio teksta o Rudolfu Horvatu “Uspomene iz mladosti hrvatskog povjesničara”, objavljen 1996. godine u katalogu izložbe “Portreti koprivničkih građana” autorice Draženke Jalšić.

Znanstveni skup

Godine 1997. izaslanstvo Povijesnog društva Koprivnica u sastavu: Ružica Špoljar, Dražen Ernečić i Hrvoje Petrić, kojima su se pridružili unuci Rudolfa Horvata Milivoj i Mladen Hrnčić te dr. Agneza Szabo, na dan pedesete godišnjice smrti dr. Rudolfa Horvata 25. svibnja položilo je na zagrebačkom groblju Mirogoj buket cvijeća i zapalilo svijeće na njegovu grobu. Nakon toga, u ljeto iste godine, Povijesno društvo Koprivnica zajedno s Nakladnom kućom “Dr. Feletar” iz Koprivnice u okviru biblioteke HistoriaCroatica kao 13. knjigu objavilo je knjigu dr. Rudolfa Horvata pod naslovom “Hrvatska Podravina”. Ova je knjiga zapravo pretisak knjige “Hrvatska Podravina – povijesne rasprave, crtice i bilješke” izdane u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu 1933. godine kao i opsežnog rada “Župe u hrvatskoj Podravini” koji je objavljen u časopisu “Hrvatska prošlost” u drugom broju, 1941. godine, u izdanju kulturno-historijskog društva “Hrvatski Rodoljub” kojeg je inicijatorom 1937. godine bio Rudolf Horvat. Odgovorni urednik pretiska je prof. dr. Dragutin Feletar, urednik je Hrvoje Petrić, dok je pogovor napisao Dražen Ernečić. Pretisak je objavljen u povodu pedesete obljetnice smrti autora.

U organizaciji Povijesnog društva Koprivnica i Nakladne kuće “Dr. Feletar” iz Koprivnice dana 17. rujna 1997. godine u dvorani Domoljub u Koprivnici svečano je predstavljen pretisak knjige dr. Rudolfa Horvata “Hrvatska Podravina”. O životu i djelu dr. Rudolfa Horvata kao i o pretisku koji je promoviran govorili su predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar, unuk autora dr. Mladen Hrnčić, Dražen Ernečić i Hrvoje Petrić. Tom su prigodom glazbenice Ljiljana Labazan, sopran i Mira Flis-Šimatović, klavir, izvele djela Zajca, Lisinskog i Livadića.

Glavni događaj u 1997. godini bio je znanstveni skup o dr. Rudolfu Horvatu održan u Koprivnici (uz to je jedan manji znanstveni skup održan u Hrvatskom institutu za povijest, a obljetnica smrti obilježena je u više hrvatskih gradova). Znanstveni skup održan je pod nazivom “Dr. Rudolf Horvat – život i djelo” i pod pokroviteljstvom gradonačelnika Koprivnice Mladena Godeka i Gradskog poglavarstva grada Koprivnice. Glavni organizator skupa bilo je Povijesno društvo Koprivnica, a suorganizatori Družba “Braća hrvatskoga zmaja” i Muzej grada Koprivnice. Na skupu je prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević govorila o životu i radu dr. Rudolfa Horvata te istaknula da je on zadužio mnoge hrvatske gradove, županije i sela svojim brojnim povijesnim i drugim radovima i djelatnostima, prof. dr. Dragutin Pavličević o njegovu značaju u hrvatskoj historiografiji, prof. dr. Juraj Kolarić o Horvatu i povijesti Crkve u Hrvata, prof. dr. Dragutin Feletar o R. Horvatu kao geografu, dr. Agneza Szabo o Horvatu kao povjesničaru Zagreba, dr. Hrvoje Matković o knjizi “Hrvatska na mučilištu” te Zvonimir Despot o Horvatovu političkom putu.

Etnološke teme kojima se bavio Rudolf Horvat obradila je Vesna Peršić Kovač, o Rudolfu Horvatu i njegovu odnosu prema rodnoj Koprivnici govorio je Dražen Ernečić, dok je Hrvoje Petrić govorio o Rudolfu Horvatu i Podravini. Veći dio referata s ovog skupa tiskan je u ovom zborniku. Voditelj stručnog dijela skupa bio je prof. dr. Dragutin Feletar, a na skupu su još govorili predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar, gradonačelnik Koprivnice Mladen Godek i ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Zvonimir Hitrec. Nakon završetka znanstvenog skupa objavljen je zbornik radova o dr. Rudolfu Horvatu te postavljena spomen-ploča na zgradi Muzeja grada Koprivnice na Trgu dr. Leandera Brozovića u povodu pedesete obljetnice Horvatove smrti. Ploču je postavila Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a otkrio ju je veliki meštar prof. dr. Juraj Kolarić koji je na otvorenju naglasio da se upravo postavljanjem ovog spomen-obilježja dr. Rudolf Horvat vraća u svoju rodnu Koprivnicu. Na spomen-ploči nalazi se tekst:

HRVATSKOM POVJESNIČARU

DR. RUDOLFU HORVATU

KOPRIVNICA,14.III.1873 – 25.V.1947.ZAGREB

U POVODU 50. OBLJETNICE SMRTI

SVOM ZASLUŽNOM ČLANU

ZMAJU KOPRIVNIČKOM I.

SPOMEN-PLOČU POSTAVILA

DRUŽBA ” BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA”

A.D.1997.

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

ODLUKA HBK

Uskoro poskupljuju mise. Evo kad i koliko

SVAKI DAN PROVODI RADNO

VIDEO Marica (91) prkosi svojim godinama: “Na životu me drži moja motika”

U POVODU BLAGDANA SVETOG VIDA

FOTO Župnik Benjak blagoslovio bicikle i bicikliste

KORISNE INFORMACIJE

Evo koliko bi dugo trebali čuvati plaćene račune

MISLI NA ZDRAVLJE

Ovo je jedna od najljepših biljaka na svijetu, ali i najljekovitijih

MISLI NA ZDRAVLJE

Mnogima omiljena namirnica ustvari je vrlo zdrava: Prirodni je antidepresiv, snižava krvni tlak i nivo šećera u krvi


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati