Hladnjak je jedan od rijetkih kućanskih uređaja koji radi neprekidno, 24 sata dnevno i tijekom cijele godine, zbog čega njegova potrošnja električne energije nije zanemariva. Iako moderni modeli troše znatno manje struje nego nekada, način korištenja i održavanja i dalje imaju velik utjecaj na ukupnu potrošnju.
Jedan od najvažnijih koraka za smanjenje potrošnje jest pravilno podešavanje temperature. Stručnjaci preporučuju da temperatura u hladnjaku bude između četiri i pet stupnjeva Celzija, dok bi zamrzivač trebao biti podešen na minus 18 stupnjeva. Svaki dodatni stupanj hlađenja povećava potrošnju energije, a u većini slučajeva ne donosi nikakvu stvarnu korist za čuvanje hrane. Veliku razliku može napraviti i navika stavljanja toplih jela u hladnjak. Kada se unutra odloži još uvijek topla hrana, uređaj mora pojačano raditi kako bi ponovno spustio temperaturu, što povećava potrošnju struje i dodatno opterećuje kompresor. Hranu je zato najbolje ostaviti da se ohladi na sobnu temperaturu prije spremanja.
Često i dugotrajno otvaranje vrata također povećava potrošnju energije jer hladan zrak izlazi iz uređaja, a topli ulazi unutra. Zbog toga se preporučuje unaprijed pripremiti što treba izvaditi iz hladnjaka i vrata držati otvorenima što kraće. Važnu ulogu imaju i gumene brtve na vratima. Ako su istrošene, ispucale ili se vrata ne zatvaraju dobro, hladan zrak neprestano izlazi iz uređaja, a kompresor radi znatno više nego što bi trebao. Redovito čišćenje brtvi i njihova zamjena kada više ne prijanjaju pravilno može osjetno smanjiti potrošnju električne energije. Mnogi zaboravljaju i na prostor oko hladnjaka. Uređaj treba imati dovoljno mjesta za odvođenje topline, posebno sa stražnje strane gdje se nalazi kondenzator. Ako je hladnjak previše priljubljen uz zid ili okružen drugim uređajima koji emitiraju toplinu, njegov će rashladni sustav raditi pod većim opterećenjem.
Prašina koja se s vremenom skuplja na stražnjim rešetkama i cijevima također može povećati potrošnju struje. Jednostavno čišćenje kondenzatora jednom ili dvaput godišnje omogućuje učinkovitiji rad uređaja i smanjuje potrebu za dodatnim hlađenjem. Kod hladnjaka bez automatskog odmrzavanja preporučuje se redovito uklanjanje leda iz zamrzivača. Deblji sloj leda djeluje kao izolator i otežava prijenos hladnoće, zbog čega uređaj mora raditi dulje i trošiti više energije. Ni pretrpan ni gotovo prazan hladnjak nisu idealno rješenje. Kada je uređaj potpuno ispunjen namirnicama, hladan zrak teže cirkulira između proizvoda. S druge strane, umjereno popunjen hladnjak bolje zadržava temperaturu od potpuno praznog jer sadržaj pomaže održavati stabilnu hladnoću. Položaj hladnjaka unutar doma također može utjecati na račun za struju. Ako se nalazi uz pećnicu, štednjak, radijator ili na mjestu izloženom izravnom sunčevom svjetlu, uređaj će morati trošiti više energije kako bi održao zadanu temperaturu.
Kolike se uštede mogu očekivati ovisi o početnom stanju uređaja i navikama korisnika. Kod dobro održavanih hladnjaka koji se već koriste pravilno dodatne uštede najčešće iznose između pet i petnaest posto. Međutim, ako uređaj ima debeo sloj leda, zaprljan kondenzator, loše brtve ili je temperatura postavljena prenisko, ukupna potrošnja može se smanjiti i za 20 do 30 posto. Najveće razlike ipak se vide kod vrlo starih uređaja. Hladnjaci proizvedeni prije petnaest ili dvadeset godina često troše znatno više električne energije od novijih modela iste zapremnine. U takvim slučajevima zamjena uređaja može donijeti uštede od 30 do čak 60 posto na godišnjoj razini.
FOTO ilustracija
