Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja u 2021. godini isplaćeno je 55.038 mirovina Hrvatima koji su se vratili te 43.017 mirovina onima koji su ostali živjeti u Njemačkoj

Skoro 100.000 Hrvata prima njemačku mirovinu. Evo koliko iznosi i kako do nje…

Većina Hrvata potragu za boljim životom traži izvan lijepe naše, točnije u Njemačkoj. Prema podacima njemačkih statističara, krajem 2021. godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 hrvatskih državljana. Ulaskom Hrvatske u EU, broj Hrvata u Njemačkoj je iznosio 240.543, a to je dvostruko manje nego sada.

Među njima veliki je broj tamo i dočekao mirovinu. Možemo se složiti kako je oduvijek pojam “njemačka mirovina” izazvala divljenje. Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja  (Deutsche Rentenversicherung Bund – DRV), u 2021. godini isplaćeno 55.038 mirovina Hrvatima koji su se vratili te 43.017 mirovina onima koji su ostali živjeti u Njemačkoj. Što znači da je njemačku mirovinu primilo ukupno 98.055 Hrvata, dok za 2022. godinu još nema dostupnih podataka.

Hrvatima koji su te godine otišli iz Njemačke isplatili su mirovine u prosječnom iznosu od 453 eura (3.413,13 kuna), dok su onima koji su ostali prosječne mirovine iznosile oko 945 eura (7.120,10 kuna). Iz DRV-a su poručili kako prebivalište, srećom, više ne utječe na iznos uplaćene mirovine. Naime, to je uređeno zajedničkim europskim ugovorom o socijalnom osiguranju.

– Za državljane obje zemlje vrijede propisi o jednakim pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja prema europskom pravu. Propisi koji odstupaju od ovoga odnose se na državljane zemalja koje ne podliježu europskom pravu i s kojima Njemačka nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. Primjerice, razdoblje rada u tim državama ne uračunava se u minimalni staž osiguranja pri ostvarivanju prava na mirovinu u Njemačkoj, objasnili su iz DRV-a.

Kako doći do mirovine?

Potrebno je skupiti dovoljan broj godina staža koji se ovisno o vrsti mirovine kreće od pet do čak 45 te redovito uplaćivati mirovinsko osiguranje. Uzima se u obzir vrijeme provedeno na bolovanju ili na porodiljinom dopustu, pa čak i period nezaposlenosti.Isto tako treba zadovoljiti i kriterij dobi za umirovljenje, tako su recimo osobe rođene prije 1947. godine u mirovinu išle u dobi od 63 godine, dok osobe koje su rođene 1947. i 1963., postupno se povećava dob za odlazak u mirovinu. Oni koji su rođeni nakon 1964. godine u mirovinu mogu otići kad navrše 67 godina, piše mirovina.hr.

FOTO: ILUSTRACIJA

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

SAVJETI U VRTU

Savršeno vrijeme za sjetvu špinata je stiglo, ali ako to napravite pored ove dvije biljke, urod će se poduplati

RODITELJI OGORČENI JER SE OBNOVA ŠKOLSKE ZGRADE ODUŽILA

“Očito smo gradskoj vlasti nepoželjni jer se naše naselje stalno zanemaruje”

traje krim istraga

Umirovljenik se zaljubio i ostao bez 5.500 eura