Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja u 2021. godini isplaćeno je 55.038 mirovina Hrvatima koji su se vratili te 43.017 mirovina onima koji su ostali živjeti u Njemačkoj

Skoro 100.000 Hrvata prima njemačku mirovinu. Evo koliko iznosi i kako do nje…

Većina Hrvata potragu za boljim životom traži izvan lijepe naše, točnije u Njemačkoj. Prema podacima njemačkih statističara, krajem 2021. godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 hrvatskih državljana. Ulaskom Hrvatske u EU, broj Hrvata u Njemačkoj je iznosio 240.543, a to je dvostruko manje nego sada.

Među njima veliki je broj tamo i dočekao mirovinu. Možemo se složiti kako je oduvijek pojam “njemačka mirovina” izazvala divljenje. Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja  (Deutsche Rentenversicherung Bund – DRV), u 2021. godini isplaćeno 55.038 mirovina Hrvatima koji su se vratili te 43.017 mirovina onima koji su ostali živjeti u Njemačkoj. Što znači da je njemačku mirovinu primilo ukupno 98.055 Hrvata, dok za 2022. godinu još nema dostupnih podataka.

Hrvatima koji su te godine otišli iz Njemačke isplatili su mirovine u prosječnom iznosu od 453 eura (3.413,13 kuna), dok su onima koji su ostali prosječne mirovine iznosile oko 945 eura (7.120,10 kuna). Iz DRV-a su poručili kako prebivalište, srećom, više ne utječe na iznos uplaćene mirovine. Naime, to je uređeno zajedničkim europskim ugovorom o socijalnom osiguranju.

– Za državljane obje zemlje vrijede propisi o jednakim pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja prema europskom pravu. Propisi koji odstupaju od ovoga odnose se na državljane zemalja koje ne podliježu europskom pravu i s kojima Njemačka nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. Primjerice, razdoblje rada u tim državama ne uračunava se u minimalni staž osiguranja pri ostvarivanju prava na mirovinu u Njemačkoj, objasnili su iz DRV-a.

Kako doći do mirovine?

Potrebno je skupiti dovoljan broj godina staža koji se ovisno o vrsti mirovine kreće od pet do čak 45 te redovito uplaćivati mirovinsko osiguranje. Uzima se u obzir vrijeme provedeno na bolovanju ili na porodiljinom dopustu, pa čak i period nezaposlenosti.Isto tako treba zadovoljiti i kriterij dobi za umirovljenje, tako su recimo osobe rođene prije 1947. godine u mirovinu išle u dobi od 63 godine, dok osobe koje su rođene 1947. i 1963., postupno se povećava dob za odlazak u mirovinu. Oni koji su rođeni nakon 1964. godine u mirovinu mogu otići kad navrše 67 godina, piše mirovina.hr.

FOTO: ILUSTRACIJA

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

POGLED S BILOGORE

Visoki presing i još malo nogometne terminologije na temu izbora

Preporuke Zavoda otkrivaju gdje smo tanki, a gdje nas je viška

Fale nam građevinci, medicinari i vozači, a previše je ekonomista i upravnih referenata

DIJAMANTNI PIR

“Josip je uvijek bio zabavan, a i danas je takav i to je ono s čim me i osvojio”