Slaven Belupo peti je klub u povijesti HNL-a

Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

Nije neka tajna da je Slaven Belupo više cijenjen u ostatku zemlje nego u sredini iz koje dolazi. Dovoljno je baciti pogled na brojne komentare na društvenim mrežama nakon ili uoči utakmice i vidjeti sav prezir koji pojedinci, a ima ih mnogo, imaju prema koprivničkom prvoligašu. Također, dovoljno je osluškivati bilo građana od kojih mnogi smatraju da bi igrači bolje služili na nekoj od traka po Podravkinim tvornicama nego na zelenom travnjaku, a koliko se cijeni klub odaje nam i broj publike, koji je iz godine u godinu sve manji. Isto tako, svemu tome možemo pridodati i sponzore, koji su nerijetko darežljiviji prema rivalima nego klubu koji potječe iz grada u kojem te tvrtke posluju.

Međutim, svi oni nisu svjesni da je Slaven svojevrsni fenomen u HNL-u. Ne samo da je klub koji redovito dolazi iz najmanjeg prvoligaškog grada u Hrvatskoj, već je nakon velike četvorke, odnosno Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka, najveća konstanta hrvatskog nogometa. Uz spomenute je klubove jedini prvoligaš koji nikad nije ispao iz najjačeg ranga, a odmah nakon njih je i po bodovnoj učinkovitosti na vječitoj ljestvici HNL-a. Ta ljestvica otkriva nam brojne zanimljive podatke, a koji nam opet pokazuju koliko je velik koprivnički prvoligaš. Naime, u protekle 32 sezone (u tijeku je 33. od osnutka lige) kroz HNL je prošlo 38 klubova. Riječ je o prilično šarolikom društvu, a veliki postotak njih trenutno životari po nižim ligama. Također, neki su klubovi ugašeni, neki preoblikovani ili, pak, preimenovani, no jedno je zajedničko svima – svi oni sve bi dali da mogu biti na mjestu Slaven Belupa, koji izvan granica naše županije slovi za sređenog, mirnog kluba, uz koji se ne vežu nikakve trakavice i u kojem se igrači bez nekog velikog pritiska mogu razvijati. S time se možemo složiti, jer da nije tako ne bi ni klub iz tako malog grada toliko dugo funkcionirao u HNL-u.

U Prvoj HNL od 1997.

Naime, uz veliku četvorku Slaven je jedini koji je na vječitoj ljestvici probio četveroznamenkastu brojku osvojenih bodova. Ne računajući 12 kola aktualne sezone, odnosno zaključno s krajem prošle sezone, Slaven se zaustavio na brojci od 1063 osvojena boda. Dinamo je vodeći na toj ljestvici s 2260 bodova, odnosno točno 400 više od drugog Hajduka, koji ih ima 1860. Rijeka je osvojila 1608 bodova, a Osijek 1460. Nakon njega, kao što smo napisali, slijedi Slaven, a šesti po učinkovitosti je Zagreb (968 bodova), klub koji danas igra u 4. nogometnoj ligi Središte Zagreb. Slijedi Istra 1961. (773 bodova), koja je u HNL-u nastupala pod raznim imenima, pa Cibalia (761 bod) koja trenutno igra u Prvoj NL, zatim Varteks (750), koji je danas u ligi s Koprivnicom, Pitomačom i ludbreškom Podravinom, a listu top 10 HNL klubova zaključit ćemo s Inkerom iliti Interom iz Zaprešića, još jednim klubom koji danas jedva životari.

Svi oni, osim Slavena, bili su u HNL-u od prve sezone, a koprivnički prvoligaš pridružio im se u sezoni 1997/1998., koju je završio na devetom mjestu. Liga je tada brojala 12 klubova. Pritom treba naglasiti da je format natjecanja često bio mijenjan, a sve do sezone 1994/1995. pobjeda se nagrađivala s dva boda, od tada s po tri. Taj podatak situaciju na vječnoj ljestvici ne mijenja, Slaven bi bio peti i da su se tri boda upisivala od 1992. godine, sezone koju je osvojio Hajduk, a u kojoj je Dinamo, odnosno tadašnji HAŠK Građanski završio tek na petom mjestu. Osim njih igrali su još Zagreb, Osijek, Inker, Rijeka, Istra, Varteks, Cibalia, Zadar, Dubrovnik i Šibenik.

Europa nije realnost

Dubrovnik ovdje odskače od ostalih, jer je igrao u tim početnim sezonama i od tada mu se, da se tako izrazimo, gubi svaki trag. Bilo je u HNL-u i klubova koji su trajali samo jednu sezonu, poput Dubrave, Neretve iz Metkovića, Orijenta, Samobora, Lučkog ili TŠK-a iz Topolovca, koji je s tek 14 bodova zadnji na toj vječitoj listi. Osim njih nisu se previše u prvoj ligi naigrali ni Pazinka, Radnik, Belišće, Primorac iz Stobreča, Mladost 127 iz Suhopolja, Samobor, Vukovar, Pomorac iz Kostrene, Croatia iz Sesveta, Lučko i tako dalje.

Kao što vidite, ta lista je podulja, no nitko od tih „manjih“ klubova nije uspješan poput Slavena, unatoč tome što velik dio njih dolazi iz gradova znatno većih nego što je Koprivnica. I zato svi mi moramo biti sretni što imamo jednog stabilnog prvoligaša i što svako malo u podravskoj metropoli možemo gledati klubove poput Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka. Snovi o Europi, nažalost, nisu realni, danas se u nogomet ulaže znatno više nego što se ulagalo kada je Slaven žario i palio Intertoto kupom, no uspjeh je održavati razinu prvoligaškom. Tek kad bi Slaven ispao iz elitnog ranga mnogi bi shvatili koliko smo svi zajedno izgubili. Nadamo se da do toga neće doći, odnosno da će Slaven i dalje biti tvrdoglav, uporan pa čak i dosadan prvoligaš, a da će to prepoznati i koji sponzor više. Možda čak i koji privatni gazda, jer mnogi tvrde da upravo u privatizaciji leži budućnost kluba.

VJEČITA LJESTVICA PRVE HNL

FOTO Arhiva