Regularno popodnevno spavanje moglo bi biti povezano s jačom mentalnom agilnošću, kaže istraživanje objavljeno u časopisu General Psychiatry.
Navodno je povezano s boljom prostornom osvješćenošću, verbalnom fluentnošću i pamćenjem, pokazuje istraživanje.
Dulji životni vijek i pridružene neurodegenerativne promjene koje idu uz to povećavaju vjerojatnost od demencije, s jednim na deset ljudi iznad 65 godina starosti koji je time pogođen u razvijenom svijetu. Kako ljudi stare, tako se njihovi obrasci spavanja mijenjaju, a popodnevno spavanje postaje sve češće. Međutim, istraživanja koja su do sada objavljena nisu postigla konsenzus oko toga jesu li popodnevna spavanja simptom demencije ili pak sprječavaju i usporavaju kognitivno opadanje i pojavu demencije.
Znanstvenici su ovo htjeli podrobnije istražiti pa su u istraživanje uključili 2214 naoko zdravih ljudi koji su imali najmanje 60 godina te su živjeli u nekoliko velikih gradova u Kini, uključujući Šangaj, Peking i Xian.
Od njih, 1534 redovito je popodne spavalo, a 680 nije. Svi sudionici prolazili su mnogobrojne provjere zdravstvenog stanja i rješavali kognitivne zadatke kako bi znanstvenici provjerili postoje li znakovi demencije.
Prosječna duljina spavanja u obje grupe bila je šest i pol sati. Popodnevno drijemanje definirano je kao period od minimalno pet uzastopnih minuta spavanja, ali ne dulje od dva sata te je to u dijelu dana nakon ručka. Sudionici su bili upitani koliko puta drijemaju popodne kroz tjedan te su odgovorili bili od jednom tjedno do svaki dan.
Testovi kojima se mjeri i provjerava kognitivno opadanje i demencija sadrže 30 dijelova kojima se mjere različiti aspekti kognitivne sposobnosti i viših funkcija poput orijentacije u prostoru i povezivanje objekata u njemu, radne memorije i pamćenja, sposobnost zadržavanja pažnje, rješavanje problema, svjesnost o prostoru i verbalna fluentnost.
Rezultati pokazuju kako su, kada su zbrojili bodove testova, oni koji češće spavaju imali bolje rezultate i više bodova od onih koji ne drijemaju popodne. Uz to su i otkrili značajne razlike u svjesnosti o prostoru, verbalnoj fluentnosti i pamćenju. Ipak, naglašavaju kako je ovo bila samo bila probna, promatračka studija te nije bilo podataka o trajanju i vremenu kada su ljudi drijemali, što bi moglo biti važno. Međutim, postoje neka moguća objašnjenja za dobivene rezultate, rekli su znanstvenici.
Jedna je teorija da su upalni procesi medijator između popodnevnog spavanja i lošeg zdravlja jer upalne kemikalije u organizmu igraju važnu ulogu u poremećajima spavanja, kažu znanstvenici. Spavanje regulira odgovor imuniteta, a popodnevno spavanje smatra se naprednim odgovorom tijela na upalu. Ljudi koji imaju veće razine upale u tijelu češće će drijemati popodne, pojasnili su.
