Piše dr. Ivo Belan
Rezultati najnovijih ispitivanja ukazuju da je pasivno pušenje štetnije nego što je itko mogao zamisliti. Analizom 24 istraživačka projekta u osam zemalja znanstvenici su proglasili da pasivno pušenje cigareta spada u prvu grupu karcinogena – tvari koja nedvojbeno uzrokuje rak. Tisuće nepušača umiru od raka pluća svake godine i još mnogi drugi – dobar dio od njih su djeca – koja pate od bolesti, koje većina od nas ne bi nikad povezala s pušenjem. Rezultati istraživanja udisanja cigaretnog dima iz okoline pokazuju povezanost tog udisanja i sa srčanim oboljenjima, rakom grlića maternice i rakom sinusa. To nije mali problem. Svakog dana milijuni ljudi zapale cigarete unutar ureda, trgovina, tvornica, škola, domova, pa čak i u bolnicama, prisiljavajući druge u tim istim prostorijama da udišu njihov dim.
Dim duhana sadrži nevidljive čestice. Te smrtonosne čestice sadrže najmanje 4000 kemijskih spojeva, od kojih su 43 poznati karcinogeni. Nepušači udišu dvije različite vrste dima pušača. Prvi je onaj koji dolazi iz pluća, a drugi je onaj koji se stvara od izgarajućeg vrha cigarete. Taj dim smatra se opasnijim za pušače od onog prvog. On se stvara tokom čitavog vremena dok je cigareta upaljena, a osim toga njegovi toksični sastojci ostaju u prostoriji gdje se pušilo još satima. Jedan od otrovnih agensa koji se nalaze u tom dimu je: ugljični monoksid (plin koji se nalazi u ispuhu automobila i kojeg ljudi upotrebljavaju za samoubojstvo); nikotin – smrtonosni insekticid itd.
Svi mi nepušači udišemo cigaretni dim, dakle i nikotin, bez obzira na to jesmo li toga svjesni ili ne. Svaki pušač u našoj blizini trebao bi nas pristojno zapitati: “Imate li što protiv ako bih zapalio?”. Temeljeno na najnovijim istraživanjima, primjerenije bi moglo biti pitanje: “Imate li što protiv da vam dadem rak?”. Ventilacijski sustavi u najrazličitijim javnim mjestima – bolnice, uredi, škole, itd. mogu odnijeti štetne čestice iz cigaretnog dima daleko od mjesta izvora, čak do prostora gdje nitko ne puši.
Koliko god bilo teško za odrasle da se zaštite od cigaretnog dima iz okoline, za djecu je to gotovo nemoguće. Milijuni djece mlađe od pet godina žive u stanovima s barem jednim pušačem, gdje udišu dim većim dijelom dana. Njihov nezreli dišni i imunološki sustav nije sposoban obraniti se od štetnih plinova. Posljedice toga mogu biti bronhitis, upala pluća, upala grkljana, infekcije srednjeg uha, kronični kašalj i astma. Osim toga, takva djeca imaju više nego dvostruku vjerojatnost da će oboljeti od raka pluća u odrasloj dobi nego ona djeca koja žive u sredini bez cigaretnog dima.
Što se tiče utjecaja na pušače, puno se može učiniti i osobnim angažmanom. Ako sjedite uz nekoga tko puši, uljudno ga zamolite da prestane pušiti jer da vam dim cigarete čini da se osjećate loše. Takav pušač obično ugasi cigaretu. To ohrabruje i druge nepušače da postupe na isti način.
