Piše dr. Ivo Belan
Estrogen je jedan od najkontroverznijih lijekova danas. Velik broj žena uzima ga svakodnevno kako bi smanjile i ublažile simptome starenja. Postupaju li one ispravno ili ne, o tome medicinski stručnjaci danas nemaju jedinstveno mišljenje.
Odmah u početku valja naglasiti da estrogen nije neki čudotvorni lijek. To je ženski spolni hormon koji stvaraju jajnici svake zdrave žene. U pubertetu povišena razina estrogena u krvi stimulira razvoj genitalnih reproduktivnih organa i dojki, to jest pomaže da se od djevojčice razvije žena. U kasnijem periodu estrogen je jedan od ključnih hormona koji regulira menstrualni ciklus i priprema maternicu za trudnoću. Za vrijeme trudnoće pomaže normalan razvoj ploda. S vremenom, kako žena stari, jajnici sve manje stvaraju ovaj hormon, dok konačno ne prestanu i menstruacije.
Estrogen se nalazi u prometu i kao lijek (sintetiziran u laboratoriju), kojeg liječnici propisuju kod raznih medicinskih problema: prijeteći pobačaj, bolno povećanje dojki nakon poroda, katkad kod raka dojke i raka prostate, lomljivost kostiju (osteoporoza), kontracepcija. Najkontroverznija upotreba ovog hormona je tzv. nadomjestna terapija neugodnih simptoma u prijelaznoj dobi žene. Mnoge su žene uvjerene da im uzimanje estrogena pomaže da izgledaju i da se osjećaju mlade, da im i koža postaje manje suha i naborana.
Oko 25 posto žena ima tegobe prijelazne dobi: osjećaje navale krvi u glavu, koji mogu biti vrlo neugodni, zatim atrofija vaginalne sluznice i razne emotivne probleme, kao što su razdražljivost, preosjetljivost i depresija.
Premda su mnoge žene uvjerene da se u toku nadomjestne terapije estrogenima osjećaju bolje, mlađe i zadovoljnije, stručnjaci se ipak razilaze u mišljenjima o opravdanosti primjene estrogena za olakšanje poteškoća prijelaznog doba. U stvari, postoje dokazane opasnosti terapije estrogenima.
Utvrđena je veza između estrogena davanog trudnicama za sprečavanje pobačaja i pojave vaginalnog raka kod kćeri rođenih od tih žena. Osim toga, nađene su genitalne abnormalnosti i znatno smanjen broj spermija kod sinova. Ovi su nalazi ponukali američku komisiju za lijekove da preporuči obustavu primjene estrogena u trudnoći. Osim toga, tri odvojene istraživačke grupe objavile su studije iz kojih je vidljivo da žene koje su na dugotrajnoj estrogenskoj terapiji imaju pet do osam puta veću vjerojatnost da obole od raka sluznice maternice nego žene koje ne uzimaju estrogene. Slična je stvar i s rakom dojki. Međutim, valja istaknuti da američko udruženje obstetričara i ginekologa smatra da još uvijek nema čvrstih i sigurnih zaključaka o tome da ti hormoni izazivaju karcinom. Nadalje, bostonska studija ukazuje da nema uvjerljivih dokaza niti o tome da upotreba estrogena u klimakteriju zaštićuje žene od srčanog infarkta, niti da ih čini sklonim infarktu. Manje značajni rizici i nuspojave u toku liječenja estrogenima su povišenje krvnog tlaka, nagomilavanje tekućine u tijelu (otoci), mučnina, povraćanje i bolnost dojki. Imajući sve ovo u vidu, danas se liječnicima preporučuje da propisuju estrogen samo onim ženama koje imaju umjereno do intenzivne navale krvi u glavu i da se ovaj lijek propisuje u najmanje mogućoj dozi kroz najkraće moguće vrijeme.
Životni se sat ne može zaustaviti
I liječnici i žene trebaju paziti tijekom terapije na eventualnu pojavu abnormalnog vaginalnog krvarenja, čvorova u dojkama, bolova u grudima ili iznenadnog gubitka daha. Žene uopće ne smiju uzimati estrogen, ako imaju rak maternice ili dojke (osim u onim specijalnim slučajevima gdje se taj lijek upotrebljava za liječenje raka dojke), nedijagnosticirano vaginalno krvarenje ili su imale moždani udar, anginu pektoris ili srčani infarkt. Sve su ovo preporuke američke komisije za registraciju lijekova, koju se smatra jednom od najrigorozijih na svijetu.
I pored svega toga, sami liječnici imaju različita mišljenja o estrogenskoj terapiji. Dok s jedne strane postoje oni koji je propisuju samo onim ženama s ozbiljnim simptomima, dotle ima i onih liječnika koji čak smatraju da je skoro kriminal ne dati taj hormon ženi u prijelaznom dobu. Ipak, mišljenja smo da se treba rukovoditi preporukama američke komisije. Što se tiče preventivne upotrebe estrogena kod svih žena u prijelaznom dobu, kako bi se zadržala mladost, kako bi se postigli kozmetički efekti (izbjegla suha i naborana koža) ili spriječilo srčano koronarno oboljenje, većina liječnika smatra da takva upotreba nema čvrstih dokaza o uspješnosti i da nije opravdana. Iako primjena estrogena u sprečavanju lomljivosti kostiju može igrati određenu ulogu, ona je ipak povezana s većim rizicima nego primjena dijete i tjelovježbe, a mogu se postići podjednaki rezultati. Očito, životni se sat ne može zaustaviti umjetnim putem. Bar ne za sada.
