Nekontrolirano i pretjerano korištenje ekrana u ranom djetinjstvu dokazano ima niz negativnih učinaka na razvoj i zdravlje djece (prekomjerna tjelesna težina, problemi ponašanja i kontrole emocija, usporen razvoj govora, smanjene kognitivne funkcije, slabiji uspjeh u školi).
Jedna od teorija koje objašnjavaju taj utjecaj je da vrijeme provedeno pred ekranom zamjenjuje slobodnu i aktivnu igru, ometa socijalne kontakte i djeluje na trajanje i kvalitetu sna djeteta. Dijete koje sjedi pred ekranom ne razvija svoje motoričke vještine, te je uskraćeno za mogućnost verbalne i neverbalne komunikacije s roditeljima i vršnjacima.
Djeca mlađa od 18 mjeseci ne smiju imati pristup ekranima, osim eventualno videopoziva s članovima uže obitelji.
Roditelji koji žele uvesti digitalne medije u život djece u dobi od 18-24 mjeseca trebaju to raditi samo iznimno, te birati visokokvalitetne edukativne sadržaje primjerene dobi djeteta i uvijek ih gledati zajedno s djetetom, uz pojašnjenja kako bi dijete razumjelo što gleda.
Djeci u dobi od 2-5 godina vrijeme pred ekranom treba ograničiti na najviše sat dnevno. Sadržaji koje djeca gledaju trebaju biti kvalitetni i dobno primjereni, te se preporučuje da ih roditelj gleda zajedno s djetetom, uz objašnjenja i povezivanje sadržaja sa situacijama u stvarnom svijetu.
Televizor treba isključiti kada ga nitko ne gleda (izbjegavati pozadinsku izloženost televiziji i drugim ekranima)
Postavljanje djeteta pred ekran ne smije biti jedini način na koji se dijete pokušava umiriti. Ako se dijete ne zna umiriti bez ekrana, to može roditeljima onemogućiti postavljanje granica, a djetetu otežati kontrolu nad emocijama.
Ekrani ne smiju biti prisutni u prostoru u kojem dijete spava, kao ni tijekom obroka. Sat vremena prije spavanja dijete ne smije gledati televiziju niti bilo kakve ekrane. Isto tako, vrijeme koje roditelj i dijete provode u zajedničkoj igri ne smije biti ometano korištenjem ekrana (isto vrijedi za dijete i za roditelja). (zdravobudi.hr)
