Većina nas radi sjedeći – za razliku od prošlosti kad je rad obično bio više aktivan. Također većina nas sjedi dok idemo na posao, kad se odmaramo, jedemo ili čak kad smo uključeni (kao gledatelji) u sportsku aktivnost. Sjedenje troši malo više energije nego mirno ležanje, stoga su srce i mišići premalo ili nedovoljno u upotrebi. Sjedeći ljudi izloženi su većem riziku srčanog udara, bolova u križima i invaliditetu nego njihovi više aktivni prijatelji. Samo redovna fizička aktivnost može spriječiti te neugodne posljedice naše ljubavi prema stolcu.
Koristi su obostrane
Većina ljudi na radnom mjestu sjedi i većina ih tu provede trećinu svog života (u radnim danima). Velik je broj kompanija u svijetu koje za svoje zaposlene uvode posebne programe tjelesnog vježbanja u tijeku radnog vremena. Zašto? Ako zaposleni imaju od toga koristi zbog toga što se smanjuje rizik od srčanog infarkta ili invaliditeta, onda, dakako, i poslodavac od toga profitira. Međutim, mnogi poslodavci još uvijek se jako brinu o tome koliko će sve to koštati, koliko će koštati održavanje pogodnog prostora za vježbanje, tuševi, mjesta za garderobu, gubitak radnog vremena, pa čak i pravna odgovornost za slučaj ozljeda itd.
Već godinama skandinavske zemlje, Njemačka i Japan, između ostalih, daju podršku organiziranim kondicijskim programima na radnom mjestu i to je stvar njihove politike. U nekim zemljama i vladine i privatne organizacije pomažu poslodavcima oko uvođenja i razvijanja takvih programa. Danas se pouzdano zna da poboljšanje opće tjelesne kondicije radnika, postignuto kroz takve programe, dovodi ne samo do boljeg zdravlja, nego i do drugih koristi, kao što je pad broja dana provedenih na bolovanju, povećanje produktivnosti i većeg raspoloženja i zainteresiranosti za posao.
Kakvi su rezultati rekreacijskih programa?
Službenici i radnici koji su bili uključeni u program tjelesnog vježbanja pokazali su značajno poboljšanje u svim zdravstvenim parametrima (npr. aerobički kapacitet, fleksibilnost zglobova, postotak masnog tkiva u organizmu itd.) Određene druge koristi – kako za zaposlene, tako i za poslodavce – bile su izvanredne. U kompaniji gdje se vježbalo pao je broj dana provedenih na bolovanju: za 60 posto kod muškaraca i 38 posto kod žena. Samo izostanci s posla ponedjeljkom i petkom pali su kod žena za 22 posto. Produktivnost radnika i službenika također je porasla. Zadovoljstvo i moral na poslu teško su mjerljivi, ali oni koji su bili uključeni u program rekreacije izjavljivali su da se osjećaju više okretni, žustri, da više uživaju u radu i osjećali su da imaju bolje međuljudske odnose s kolegama na poslu. Dvije trećine njih osjećalo se više relaksirano, više strpljivo i manje su se umarali za vrijeme rada.
Bolja kvaliteta života na radnom mjestu
Nema sumnje u to da programi tjelovježbe po pojedinim firmama mogu pozitivno pridonijeti kvaliteti na radnom mjestu. U Japanu provode vrlo zanimljivu akciju. U većim tvornicama, osobito u onima u kojima se radi o lančanom sistemu, prekidaju posao pet minuta svakog sata. Za to vrijeme spiker preko razglasa daje radnicima takt, a oni na svojim mjestima razgibavaju jednostavnim vježbama vrat, ramena, ruke i ostalo.
Šveđani već godinama provode u svojim kompanijama i tvornicama na samom radnom mjestu program kratkih i zanimljivih prekida rada u trajanju od 10 minuta, svako jutro i poslije podne. Takvi prekidi nisu samo izvanredna prilika da se čovjek malo istegne i protegne, nego također oni predstavljaju i zdravu alternativu za kavu, cigaretu ili neku “klopu”. Sigurno je da će menedžeri ubuduće sve više tragati za pozitivnim i djelotvornim načinima kako zadovoljiti zaposlene i kako ih održavati zdravima. Sasvim je moguće da će firmu, koje ohrabruju svoje ljude da ostanu u dobroj kondiciji, zdravi i okretni, ne samo uštedjeti novac, nego da će im i njihova pozicija u današnjoj žestokoj utakmici na tržištu biti mnogo povoljnija.
