Prva godina nacionalnog programa preventivnih zdravstvenih pregleda donijela je solidan prosječni odaziv građana, a čak 75 posto pozvanih na državnom nivou odazvalo se na pregled. No, slika u Koprivničko-križevačkoj županiji daleko je slabija. Prema podacima Ministarstva zdravstva, naša se županija nalazi na samom dnu ljestvice odaziva, zajedno s Međimurskom, s tek oko 50 posto pregledanih. Program preventivnih pregleda provodi se od studenoga prošle godine, a cilj mu je rano otkrivanje najčešćih rizičnih čimbenika za kronične nezarazne bolesti odnosno povišenog tlaka, šećera i masnoća u krvi, pretilosti te pušenja. Pregledi su besplatni i dostupni svim osiguranicima starijima od 40 godina koji dulje od dvije godine nisu posjetili obiteljskog liječnika.
Tri četvrtine pregledanih ima rizične nalaze
Od ukupno 28.287 pozvanih građana u Hrvatskoj, pregledano je 21.100 osoba. Kod čak 73 posto otkriven je barem jedan rizični čimbenik, što potvrđuje koliko su ovakvi programi nužni. Na nacionalnoj razini povišeni krvni tlak utvrđen je kod 24 posto pregledanih, povišeni šećer kod 19 posto, dok je šest posto pregledanih imalo povišeni HB1C, koji je ključni pokazatelj rizika za razvoj dijabetesa. Zabrinjavajuć je i podatak da je čak 216 pacijenata otkriveno u izrazito lošem zdravstvenom stanju, s uznapredovalim bolestima koje im do tada nisu bile dijagnosticirane. Razlike među županijama su velike. Dok je Brodsko-posavska županija ostvarila impresivan odaziv od 97,2 posto, Koprivničko-križevačka i Međimurska bilježe najniži, tek oko 50 posto. Za našu županiju to znači da je svaka druga pozvana osoba propustila pregled. Ministrica zdravstva Irena Hrstić upozorila je da program ima jednostavan cilj; „Dodati zdrave godine životu građana“. Kako je naglasila, preventivni pregled je povratak komunikaciji između liječnika i pacijenta i jačanje uloge obiteljske medicine.
Loše navike i dalje dominiraju
Podaci pokazuju da se 30 posto ispitanika izjasnilo pušačima, 32 posto ima povećanu tjelesnu masu, a samo 15 posto redovito se bavi tjelesnom aktivnošću.
Čak 18 posto imalo je odstupanja na EKG-u, što dodatno pokazuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. U sklopu pregleda dio pacijenata upućen je na dodatne dijagnostičke postupke poput rendgena, ultrazvuka, laboratorijske analize, a mnogi su uključeni u nacionalne programe ranog otkrivanja malignih bolesti. Program ranog otkrivanja raka pluća bilježi izniman odaziv od čak 95 posto, dok je odaziv na mamografiju dosegnuo rekordnih 70 posto. Kako bi se odaziv poboljšao, iduće godine najavljena je organizacija dodatnih punktova u županijama s problemima dostupnosti, prvenstveno Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj. Za sada nisu najavljene posebne mjere za Koprivničko-križevačku županiju, no slab odaziv upućuje da bi dodatne inicijative mogle biti nužne. Cijena jednog pregleda iznosi oko 50 eura, što znači da je u godinu dana u preventivu uloženo oko milijun eura. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak podsjetio je da kronične nezarazne bolesti uzrokuju više od 70 posto svih smrti u Hrvatskoj.
– Ovo ne treba gledati kao trošak, nego kao uštedu. Danas liječimo posljedice bolesti koje nisu bile prevenirane ili rano otkrivene – poručio je Capak.
FOTO ilustracija
