Gotovo svaki peti stanovnik Koprivničko–križevačke županije živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Pokazuju to podaci koji je prošlog tjedna objavio Eurostat po statističkim regijama u Europi, a zanimljivo je kako je NUTS regija Sjever, u kojoj se nalaze Podravina i Prigorje, u nešto boljoj situaciji od europskog prosjeka, koji iznosi 21,4 posto. U Hrvatskoj je prošle godine u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti živjelo 20,7 posto stanovnika. U najvećem riziku od siromaštva su stanovnici Panonske Hrvatske, pod koju potpadaju Slavonija i središnji dio kontinentalne Hrvatske te je ondje u riziku gotovo svaki treći stanovnik ili 31,3 posto ljudi.
Razlika prema spolu
Pokazatelj osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. za Jadransku Hrvatsku iznosio je 18,9 posto, za Grad Zagreb 11,9 posto, a za Sjevernu Hrvatsku, u koju uz Koprivničko–križevačku spadaju i Varaždinska, Međimurska, Zagrebačka i Krapinsko–zagorska županija, u 2023. godini iznosio je 18,6 posto. Prema podacima Eurostata, u gotovo duplo većem riziku za siromaštvo od stanovnika Podravine i Prigorje bili su, recimo, stanovnici španjolske regije Andaluzije (37,5 posto), kao i stanovnici južnih talijanskih regija poput Kampanije, Kalabrije i Sicilije, gdje je rizik veći od 40 posto. Gledano po dobi, u najvećem riziku od siromaštva u Hrvatskoj su bile osobe starije od 65 godina i stopa je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu bila velika te je kod žena stopa rizika od siromaštva iznosila čak 38,8 posto, a kod muškaraca 29,3 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva bila je kod osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. Kada bi se gledalo po tipu kućanstva, u najvećem riziku od siromaštva bili su samci i svaka druga osoba koja živi sama (50,2 posto) u riziku je da „zaglavi“ u siromaštvu.
Bez grijanja
U većem riziku od siromaštva su žene koje žive same (56,5 posto), dok je kod muškaraca situacija ipak nešto bolja (39,5 posto). Posebno je problematičan život u jednočlanom kućanstvu za osobe starije od 65 godine, koje u tom slučaju imaju čak 60 posto šanse da će biti ispod godišnjeg praga koji je u prošloj godini iznosio 5924 eura godišnje za jednočlana kućanstva. U prošloj si godini u Hrvatskoj 6,2 posto stanovnika nije moglo priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a svaki dvadeseti stanovnik Hrvatske nije si mogao barem svakog drugog dana priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent. Gotovo 40 posto stanovnika Hrvatske u prošloj si godini nije moglo priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, a njih 41,4 posto našlo se u problemu ako se pojavio neočekivani financijski izdatak jer ga jednostavno nisu mogli podmiriti.
FOTO ilustracija
