Otprilike svako deveto dijete koje je ove jeseni trebalo krenuti u prvi razred osnovne škole u Koprivničko–križevačkoj županiji dobilo je odgodu upisa. Dok je u školske klupe Koprivničko–križevačke županije ove jeseni prvi puta u životu zasjelo 975 djece, njih 145 dobilo je odgodu upisa u prvi razred za sljedeću školsku godinu. Pokazuju to podaci Koprivničko–križevačke županije, a ova školska godina i nije rekordna jer je recimo u prošloj izdano čak 159 rješenja o odgodi, a u školskoj godini 2021/22. tek jedno manje.
– Broj varira iz godine u godinu, a najčešći razlozi odgoda upisa u prvi razred osnovne škole su oštećenja jezično–govorne komunikacije i specifične teškoće u učenju, postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju te druge vrste teškoća – ističu iz KKŽ i napominju da je općenito vidljiv porast broja djece s teškoćama u razvoju u predškolskoj i školskoj populaciji. Da je u posljednjih petnaestak ili dvadesetak godina bitno porastao broj djece kojoj je odgođen upis u školu potvrdila nam je i dr. Jasenka Vuljak Vulić, specijalistica školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko–križevačke županije. Vuljak Vulić ističe da posljednjih godina dolazi sve više djece s jako loše razvijenim ili gotovo uopće nerazvijenim grafomotoričkim vještinama. Riječ je o kombinaciji različitih vještina poput fine motorike šake, vizualne percepcije, vrlo složenoj aktivnosti u kojoj sudjeluje velik broj mišića ruke, šake i prstiju, a kojima upravlja mozak. Grafomotorika nam je potrebna za sposobnost držanja olovke i izvođenja grafema, odnosno slova.
– Nedostatak razvijenih grafomotoričkih vještina posljednjih je godina postao glavni razlog za odgodu upisa djece u školu. Osim toga, ima dosta djece koja ne mogu dugo zadržati koncentraciju i pažnju, a glavni razlog za to je današnji način života. Djeca su na mobitelu, pred televizorom, ne kreću se, a zbog toga su nespretna. Kada bismo uspoređivali situaciju danas i prije dvadesetak godina, odgoda danas ima daleko više – kazala je Vuljak Vulić i dodala da je današnji stil života problematičan i zbog velike opasnosti od puno ranijeg razvoja raznih bolesti i zdravstvenih stanja.
– Način života djece kod ovih posljednjih generacija utječe na to da se brojni zdravstveni problemi kod dijela ljudi počinju pojavljivati u sve ranijoj dobi. Povišeni kolesterol, dijabetes i slično nekad su bili zdravstveni problemi koji su se uglavnom događali ljudima u kasnim četrdesetim i pedesetim godinama života. No, posljednjih godina liječnicima dolazi sve više mladih ljudi, u dvadesetim ili ranim tridesetim godinama života, koje imaju takvih problema. To ima jako puno veze s načinom života i činjenicom da su se kao djeca i mladi hranili nezdravo i nisu se dovoljno kretali. Riječ je o ozbiljnom problemu za koji odgovornost snose i roditelji jer djecu ne usmjeravaju da se zdravije hrane i budu aktivna – zaključila je Vuljak Vulić.
FOTO ilustracija
