Hrvatsko stočarstvo i dalje kao da nastavlja po principu jedan korak naprijed, dva natrag, a najnovija statistika Državnog zavoda za statistiku (DZS) otkriva da smo najbolji baš u onom sektoru u kojem se spremaju daleko najveće investicije, pa i u ovom kraju. Riječ je proizvodnji peradi koja je osjetno porasla i prošle godine, a istovremeno i govedarstvo bilježi veći prirast, no zato je u svinjogojstvu nastavljen snažan pad proizvodnje dok je i proizvodnja kravljeg mlijeka smanjena za pet posto. Najveći pad zabilježen je upravo u svinjogojstvu. Prirast svinja smanjen je za 10,6 posto, sa 169.125 na 151.150 tona. Još je izraženiji pad zabilježen kod klanja: broj zaklanih svinja pao je za 16,1 posto, odnosno s 1,628 milijuna na 1,366 milijuna grla, dok je ukupna neto težina zaklanih svinja smanjena za 14,8 posto, sa 120.057 na 102.275 tona, a pad se vidi i u reprodukciji.
Broj oprasenih odojaka smanjen je za oko 193 tisuće grla, odnosno 13,1 posto pa ih je tijekom godine bilo 1,276 milijuna, u odnosu na 1,469 milijuna godinu ranije. Uvoz svinja također je smanjen, za 15,5 posto, dok je izvoz bio manji za 1,4 posto, a jedina dobra vijest u svinjogojstvu je da su gubici smanjeni za 18,4 posto. Govedarstvo je, s druge strane, godinu završilo s većim prirastom. On je povećan za 3,3 posto, odnosno za oko 2.700 tona pa je ukupni prirast dosegnuo 85.593 tone. Broj oteljene teladi također je blago porastao, za 0,9 posto, odnosno oko tisuću grla, no ni u govedarstvu slika nije tako jednostavna. U Hrvatskoj je prošle godine zaklano 150 tisuća goveda, što je 5,7 posto manje nego 2024., dok je neto težina zaklanih goveda smanjena za 2,2 posto, na 41.559 tona, a posebno je značajan pad proizvodnje kravljeg mlijeka. Proizvedeno je 431.806 milijuna litara, odnosno 5 posto manje nego godinu ranije, kada je proizvodnja iznosila 454,311 milijuna litara. U ovčarstvu je također zabilježen pad prirasta, i to za 5,3 posto, dok je broj janjadi smanjen za 5,7 posto.
U isto vrijeme se povećao broj zaklanih ovaca, za 6,2 posto, a njihova neto težina za 6,5 posto. Proizvodnja ovčjeg mlijeka ostala je gotovo na istoj razini, dok je proizvodnja vune pala čak 16,6 posto, a i kod koza se također bilježi pad. Prirast je smanjen za 3,6 posto, broj jaradi za 11,9 posto, a broj zaklanih koza za 15 posto, dok je proizvodnja kozjeg mlijeka pala za 5,7 posto. Zato potpuno drugačiju sliku daje peradarstvo. Prirast peradi povećan je za 8,8 posto, sa 133.305 na 144.997 tona, dok je broj zaklanih grla porastao gotovo deset posto. Još veći rast zabilježen je u neto težini zaklane peradi, koja je povećana za 10,2 posto, na gotovo 102 tisuće tona. U porastu je bio i broj peradi u priplodu, za 4,7 posto, a gubici peradi smanjeni su čak 37,2 posto. Zato pomalo čudi podatak da je proizvodnja kokošjih jaja pala za 4,3 posto, odnosno sa 665.951 milijuna na 637.460 milijuna komada. Kod jaja ostale peradi trend je bio suprotan jer je proizvodnja povećana za 9,3 posto. Podaci tako pokazuju da se struktura hrvatske stočne proizvodnje nastavlja mijenjati. Dok peradarstvo raste i ono je trenutačno jedina grana u kojoj rastu i prirast i količina zaklanog mesa, svinjogojstvo se suočava s ozbiljnim smanjenjem proizvodnje i najveći je gubitnik, dobrim dijelom zasigurno i zbog problema s afričkom svinjskom kugom.
FOTO arhiva
