Uz potrese na svjetskom tržištu, rast troškova i uzgajivačima problematične otkupne cijene, novi problem pojavio se proteklih tjedana za svinjogojce – afrička svinjska kuga stigla je u Slavoniju. Tamo je prisutno više od dvije trećine domaćeg uzgoja, a količina na godišnjim razinama u stalnom je padu. Hrvatskaviše ne proizvodi dovoljne količine za domaće potrebe i uvozi, pišu mediji, otprilike 50 posto svinjetine. Iako su cijene svinjetine na najvišim razinama u posljednje vrijeme, uzgajivači nisu nimalo sretni zbog svih ostalih troškova koji su im drastično porasli.
Primjerice, samo zadnjih tjedan dana, kada pričamo o agro-burzi, cijena pšenice narasla je za 35 posto, na 0,23 eura. Kad je riječ o cijenama mesa, odojak je po kilogramu 5,86 eura, a samo godinu dana ranije prodavao se po četiri eura. U zadnjih tjedan dana neznatno je rasla i cijena svinjetine, s 2,47 na 2,50 eura po kilogramu. Ovakvo stanje dodatno utječe na smanjenje fonda, a nedavna pojava bolesti podigla je na noge uzgajivače, dok strani izvoznici mogu trljati ruke jer će Hrvati sve više jesti meso iz inozemstva. Iz nekih zemalja u kojima je zabilježena afrička svinjska kuga, poput Njemačke i drugih, uvozimo, a stručnjaci ističu kako bi cijene rasle i da se nije pojavila bolest.
Damir Jagić iz Hrženice, mjesta u općini Sveti Đurđ kod Ludbrega, osim što je i sam uzgajivač sa sedamdesetak krmača, predsjednik je Središnjeg saveza uzgajivača svinja i on ističe da se radi o smišljenom, sustavnom i višedesetljetnom uništavanju poljoprivrede i ne samo poljoprivrede.
– Znate li koliko smo imali godišnju proizvodnju početkom ’90-ih godina? Četiri i pol milijuna svinja, a danas je to jedva 1,2 milijuna! Trenutno nemamo kapacitet ni za 50 posto domaće proizvodnje – rekao je Jagić koji se ne slaže s aktualnom politikom uvoza svinjetine, a za cijene dodaje kako bi neminovno rasle bez obzira na afričku svinjsku kugu koja je samo dodatno nanijela probleme.
– Očekujemo kako bi svinjetina po kilogramu mogla u narednim tjednima rasti najmanje 20 posto. Je li moguće popraviti ovakav sustav u uzgoju svinja, pa i domaćoj poljoprivredi? Moguće je, no jako teško i pitanje je ima li volje – dodaje prvi čovjek Središnjeg saveza uzgajivača svinja.
Dotaknuli smo se i cijene pšenice, koja je po njemu apsurdna. Ističe kako je cijena po toni u zemljama Europske unije od 240 do 250 eura, a u Hrvatskoj 160 eura. Hrvatski mediji usporedili su cijenu pšenice i sladoleda pa ispada da 100 kilograma pšenice košta kao pet kugli sladoleda! To je ujedno i jedan od razloga bunta ratara koji posljednjih dana prijete državi da zaštiti cijenu ili odredi bilo kakvu bespovratnu pomoć. Naime, u susjednoj Mađarskoj ratari ju prodaju otkupljivačima za 80 eura više po toni nego što to mogu u Hrvatskoj. No, glavno tržište naših ratara je Italija u kojoj se očekuje obilje jeftinog ukrajinskog žita, koje zbog ratnih zbivanja nije, kao prije, završilo u Africi,nego na „Čizmi“.
Otkupna će cijena pšenice biti oko 160 eura za prvu klasu
– Ne dogodi li se to uskoro – bit će i blokade cesta i granice – poručili su ratari.
Što se tiče otkupnih cijena pšenice, očekuje se da će Podravka cijene objaviti danas, u ponedjeljak. Neslužbeno se može čuti da će cijene biti od oko 160 do 165 eura za prvu klasu. Podsjetimo, prošle je godine cijena za prvu klasu bila 297 eura po toni. No, poljoprivrednike brine još i jedne činjenica,a to je da je zbog previše vlage i premalo sunčanog vremena kvaliteta pšenice loša, tako da će rijetko tko imati prvu klasu, a to znači još nižu cijenu pšenice.
Očekuje se da će otkupna cijena repice također, s obzirom na prošlu godinu, pasti za ogromnih 80 posto,a cijena je već pala s 200 eura po toni na 120 eura. Razgovarali smo s ratarima, koju su nam jednoglasno rekli da se, ako se ove cijene i potvrde, neće razmišljati kolika je dobit po hektaru, nego koliki je gubitak.
FOTO Podravski list
Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu
