Talijanski mediji otkrivaju sve više pojedinosti vezano uz međunarodnu akciju „Ugljen Alpa“ u sklopu koje su uhićena i dva muškarca iz Koprivničko – križevačke županije o čemu smo pisali jučer. Istraga koju vodi talijansko antimafijaško tužiteljstvo iz Trenta 19 osoba i tri tvrtke povezane s ilegalnim prometom opasnog otpada u više europskih država između 2019. i 2024. godine. Prema istražiteljima, kriminalna mreža opasni industrijski pepeo s otrovnim tvarima poput dioksina i PAH spojeva prikazivala je kao ekološke proizvode umjesto da ga zbrine kao opasan otpad. Takav materijal navodno se prodavao i koristio za proizvodnju briketa za roštilj, gnojiva, betona i asfalta, a moguće čak i stočne hrane. Hrvatska policija je tijekom istrage pretražila osobe, poslovne prostore i objekte povezane s osumnjičenima za koje smo neslužbeno iz više izvora doznali da su s područja Križevaca.
Prema navodima talijanskog portala Salto.bz, među uhićenima su i visokorangirani dužnosnici iz pokrajine Južni Tirol. Navodi se tako da je ova međunarodna skupina, na tržište plasirala velike količine otpada predstavljajući otrovni pepeo i prašinu kao drveni ugljen. Skupina, koju sudsko rješenje opisuje kao „pravu kriminalnu organizaciju”, prema istražiteljima je ostvarila nezakonitu dobit od najmanje 2,27 milijuna eura. I to tako što je ilegalno plasirala velike količine opasnog otpada na europsko tržište, izbjegavajući troškove zbrinjavanja i prodajući otpad kao tržišni proizvod. Središte operacije bilo je postrojenje za pirolizu i plinofikaciju namijenjeno proizvodnji električne energije i topline. Proces proizvodi fini pepeo koji je, kao otpad, morao biti obrađen kako bi se uklonile visoke koncentracije PAH spojeva (policikličkih aromatskih ugljikovodika) i dioksina iznad zakonskih granica.
Umjesto toga, prema istražiteljima, skupina je iskoristila vizualnu sličnost između tog pepela i drvenog ugljena dobivenog običnom pirolizom te ga je prijevarno registrirala pri ECHA-i (Europskoj agenciji za kemikalije) kao drveni ugljen, navodeći proizvodni proces koji nije odgovarao stvarnosti, a zatim ga plasirala na tržište kao legalan proizvod. Prema rekonstrukciji slučaja, pepeo se dalje koristio kroz više kanala. U mjestu Renon predavao se toplani gdje se miješao s drugim materijalima za proizvodnju gnojiva i takozvane Terra Preta zemlje za poljoprivrednu uporabu. U Hrvatskoj se pepeo prerađivao i to uz dodatak neprirodnih vezivnih materijala poput plastike u brikete za roštilj, koje je zatim u Italiji prodavala austrijska tvrtka i to pod sloganom „prirodno, regionalno, održivo”. Analize karabinjera navodno su pokazale da su briketi proizvedeni u Hrvatskoj tijekom izgaranja oslobađali otrovne tvari iznad dopuštenih granica, a kao vezivo nije korišten škrob, nego plastika pomiješana s pepelom i nevidljiva izvana. Talijanski mediji navode da u hrvatskim pogonima gdje se obavljala prerada, radnici su radili bez maski i zaštitne opreme. Materijal se koristio i u građevinskoj industriji za proizvodnju betona, na tržištu ugljičnih kredita radi ostvarivanja CO₂ kvota za prodaju te kao stočna hrana.
FOTO ilustracija
