Popis stanovništva kakav znamo i koji se provodi svakih 10 godina odlazi u povijest. Novom uredbom Europske unije o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima tradicionalni popis stanovništva naslijedit će administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka kao što je obrazovanje i pravo glasa do popisa stanova i migracija. Ovime će se povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.
Dubravka Rogić-Hadžalić, Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) najavila je Hini kako će DZS te podatke nakon 2025. slati Eurostatu na godišnjoj razini.
2031. godine ćemo vjerojatno provoditi kombinirani popis
Na razini Europske unije je trenutno inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili na popise temeljene na registarskim podacima, što bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike i troškove statističke proizvodnje. Međutim, u Hrvatskoj se tek uspostavljaju administrativni registri pa će zato vrijeme biti presudno za primjenu novih metoda prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu sa skraćenim upitnikom. Hoće li Hrvatska u potpunosti preći na registarski popis ovisit će o kvaliteti podataka u administrativnim registrima jer oni moraju zadovoljiti Kodeks prakse Europske statistike.
Važno za napomenuti je i da za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a…
Skandinavske zemlje ovakve registre koriste još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća
Skandinavske zemlje osnovale su registre još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a srednjoeuropske zemlje prije 20-30 godina. Zasad ih još nemaju Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, ali su taj proces krenule prije Hrvatske, koja registre zbog nedostatka političke volje odgađa 20 godina.
Tri su najvažnija administrativna registra koje tek treba ustrojiti, a to su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva. Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja, piše Poslovni.hr
FOTO: ilustracija
