Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici, Vlada RH donijela je novu odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti. I dok su županije razvrstane u četiri skupine razvijenosti, gradovi i općine prema indeksu razvijenosti podijeljeni su u osam skupina, s time da niži stupanj znači manju razvijenost, a viši stupanj predstavlja i višu razvijenost. Ova se klasifikacija posljednji put radila prije točno šest godina odnosno krajem 2017. godine, a indeksacija je objavljena u prvom broju Narodnih novina 2018. godine. Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti provodi Ministarstvo regionalnog razvoja, a u odnosu na prethodni izračun, brojne jedinice lokalne samouprave doživjele su napredak, no neke su i nazadovale.
Statistički izračun
– Nova odluka o razvrstavanju općina, gradova i županija pokazuje da se smanjuju regionalne razlike i da lokalna Hrvatska doprinosi ukupnom rastu i pozitivnim trendovima Hrvatske. Svi gradovi i općine bilježe rast po ključnim socio-ekonomski pokazateljima, a smanjena je razlika između najrazvijenijih i najmanje razvijenih – istaknuo je ministar regionalnog razvoja Šime Erlić prilikom predstavljanja ove odluke. Inače, indeks razvijenosti jedinica regionalne i lokalne samouprave izračunava se na temelju pokazatelja kao što su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i indeks starenja. I dok je Koprivničko – križevačka županija i dalje u II. skupini jedinica regionalne samouprave, odnosno u gornjoj polovici ispodprosječno razvijenih županija, brojne općine i gradovi iz Podravine ostvarile su značajan napredak po promatranim pokazateljima. Ni prije šest godina niti jedna podravska općina nije bila u zadnjoj četvrtini ispodprosječno razvijenih, a nema ih ni sada. Među te „fenjeraše“ smjestile su se uglavnom općine iz dalmatinskog zaleđa, Slavonije, Like te sličnih područja od posebne državne skrbi. No, dok je prije šest godina u II. skupini odnosno trećoj četvrtini ispodprosječno razvijenih bilo čak devet općina, sada su u toj skupini samo dvije općine: Kloštar Podravski i Sokolovac.
Općine Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Legrad, Novo Virje i Sveti Petar Orehovec napredovale su u III. skupinu dok su općine Gola i Martijanec iz treće četvrtine najnerazvijenijih skočile u IV. Skupinu, odnosno u gornju četvrtinu nazovimo to druge lige razvijenosti. U III. skupini i dalje su Legrad, Pitomača, Rasinja i Sveti Ivan Žabno, dok su Hlebine, Kalnik, Mali Bukovec i Virje napredovali u viši razred. Nazadovanje je pak ostvario Novigrad Podravski koji je prije šest godina bio u IV. skupini razvijenih, a sada je u III. Prema posljednjoj odluci, u IV. razred odnosno u gornju skupinu ispodprosječno razvijenih na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu spadaju tako Drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, Kalnik, Mali Bukovec, Martijanec, Podravske Sesvete, Sveti Đurđ i Virje.
Hrvatska i dalje pri dnu
I dok je prije šest godina tek šest jedinica lokalne samouprave bilo među iznadprosječno razvijenima, sada ih je u tom društvu čak osam. Iz IV. u V. skupinu napredovale su općine Molve i Koprivnički Ivanec, a u istom razredu su i Kalinovac te Veliki Bukovec, općina u Varaždinskoj županiji koja je nazadovala iz VI. razreda. Đurđevac je iz petog skočio u šesti razred, Križevci iz šestog u sedmi razred, gdje se još otprije nalazi Ludbreg dok je Koprivnica i dalje u gornjoj četvrtini najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave.
I podaci Eurostata pokazali su kako je Hrvatska u 2022. godini dosegla 73 posto prosjeka razvijenosti EU te je po stupnju razvoja tada bila izjednačena s Latvijom, a iza su bile samo Slovačka (71 posto prosjeka EU), Grčka (67) i Bugarska (62). Po istoj statistici su ispred Hrvatske bile Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku iznosio 76 posto prosjeka unije, baš kao i u Mađarskoj, dok su Češka i Slovenija imale BDP koji je dosegao 90 posto prosjeka EU.
FOTO Arhiva
