pišu: Stjepko Gambiroža, Sonja Badalić
Turizam Podravine i Prigorja u prošloj je godini dosegao nove razine dna i u 2024. godini Koprivničko–križevačka županija bila je posljednja u Hrvatskoj i po broju dolazaka i po noćenja turista. Pokazuje to bilten o turizmu u Hrvatskoj kojeg je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, a Podravinu i Prigorje prestigla je čak i Virovitičko–podravska županija, županija koja je valjda posljednja u zemlji po svim statističkim pokazatelja. No, istočni susjedi više nisu posljednji u turizmu i fenjer su prepustili Koprivničko–križevačkoj županiji koju je prošle godine posjetilo manje turizma nego recimo gradove Samobor i Donju Stubicu, dok u Sveti Martin na Muri godišnje dođe tri i pol više turista nego u cijelu Podravinu i Prigorje.
Mizerne brojke
Ukupno je tako u cijeloj Koprivničko–križevačkoj županiji u 2024. godini zabilježeno 17.785 turista ili 1.334 manje nego godinu ranije. Tom mizernom brojkom Podravina i Prigorje smjestili su se na zadnje mjesto u cijeloj državi jer je i Virovitičko–podravsku županiju posjetilo više turista, odnosno njih 18.500. Manji broj dolazaka turista posljedično je doveo do toga da je i manji broj noćenja. Dok je u 2023. godini u Podravini i Prigorju zabilježeno 44.950 noćenja, u prošloj godini zabilježeno je čak tri tisuće noćenja manje ili preciznije njih 41.870. I u tome je Koprivničko–križevačka županija na samom dnu te gledamo u leđa i Virovitičko–podravskoj županiji, koja je lani imala 42.920 noćenja. Đurđevac je tako od prošle godine i službeno turistička prijestolnica županije jer je po broju dolazaka turista i noćenja pretekao Koprivnicu premda je ona četiri do pet puta veća. No, baš kao i Koprivnica, i Đurđevac je u odnosu na prošlu godinu imao pad broja dolazaka i noćenja, no ni izbliza tako dramatičan. Jer turistička aktivnost u Koprivnici se u godini dana smanjila za gotovo 20 posto kad je riječ o dolascima turista, a kada govorimo o noćenjima, situacija je najblaže rečeno katastrofalna. Koprivnica je tako prema podacima koje Državni zavod za statistiku vadi iz sustava E-Visitor u 2023. godini imala 7.494 dolazaka i 16.659 noćenja turista, a u 2024. godini 6.012 dolazaka i 12.867 noćenja. Po broju noćenja, to je pad od gotovo 23 posto ili približno za četvrtinu.
Katastrofa Križevaca
Đurđevac je tako sa 6.250 dolazaka (godinu prije 6.491) i 14.929 noćenja (godinu prije 15.293) bio turistička destinacija broj jedan u Koprivničko–križevačkoj županiji. No, i dalje je to manje od jednog Ivanić-Grada, Kutine, Preloga, Zaboka pa i Ludbrega, kojeg je lani posjetilo 6.414 turista, dakle više nego i Koprivnicu i Đurđevac. I koliko Koprivnica bila loša po turističkim rezultatima, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su zapravo najveće turističko „slijepo crijevo“ županije bili Križevci. Prigorsku prijestolnicu posjetilo je u 2024. godini svega 2.773 turista koji su ostvarili 6.224 noćenja, što je i više nego skromno. Otprilike toliko turista godišnje posjeti slavonsku općinu Garčin, Veliko Trgovišće u Zagorju, Ivanec, Nedelišće ili Štrigovu, a vidjet ćemo hoće li se ti otužni rezultati nešto poboljšati sada nakon što je u Križevcima otvoren Hotel Kalnik. Još su dva jaka aduta koji bi ipak u skoroj budućnosti mogli doprinijeti poboljšanju ovih zaista otužnih turističkih brojki županije.
Prvi je koprivnički hotel Podravina, koji je četvrt stoljeća u vlasništvu obitelji Dvorski, a ubrzo kreće u temeljito preuređenje koje bi mu trebalo donijeti moderan štih i u konačnici četiri zvjezdice. Vlasnik Boris Dvorski, poduzetnik koji je hotel preuzeo 2000. godine, ne planira stati dok hotel ne zablista kao nekad.
– Prijavili smo se na prvi natječaj Ministarstva turizma, ali iako smo zadovoljili uvjete, završili smo na listi čekanja, a sve su novce dali u Dalmaciju. Znate kak’ to ide, tko je bliže vatri, taj se bolje grije. Nas na kontinentu nitko ne podupire, nitko se za nas ne bori. Sad je krenuo drugi krug natječaja, imamo sve uvjete i dokumentacija je na odlučivanju. No, bez obzira na ishod, mi smo već krenuli s preuređenjem s kojim ćemo i nastaviti, makar i s vlastitim sredstvima – istaknuo je Dvorski. Neki su radovi, iako to izvana nije vidljivo jer nema skela oko zgrade, već u tijeku. Odrađeni su oni „nevidljivi“ poslovi, kompletno je preuređena kuhinja, potom slijedi uređenje suterena pa proširenje parkirališta.
– Mijenjat ćemo i sam izgled recepcije, ali i otvoriti potpuno novi restoran za javnost, s ponudom „a la carte“. Sobe ćemo ostaviti za kraj. Tamo nas čeka rušenje, pregrađivanje, sve ćemo „zbombati“ i raditi ispočetka. Ići ćemo na četiri zvjezdice, što zahtijeva određen propisani standard. Trenutačno imamo 60 soba i 105 ležajeva, a po novom će ih biti 48. Bit će prostranije, s većim kupaonicama jer današnje su postavke kod uređenja potpuno drukčije nego nekad kad se hotel gradio.
Bez otpuštanja
Unatoč radovima, hotel zasad ne zatvara svoja vrata, a veći dio poslova bit će odrađen dok su gosti prisutni, osim kad dođe red na sobe, tada će se privremeno zatvoriti. Kako kaže vlasnik hotela, očekivani radovi neće utjecati na smanjenje ili povećanje broja zaposlenih.
Novo uređeni hotel Podravina imat će prošireni prostor za wellness i fitness sadržaje, dok se od izgradnje bazena odustalo.
– Radi nekoliko gostiju imati toliki trošak se ne isplati. Imamo gradske bazene. Osim toga, gledam prijatelje koji imaju bazene dolje na moru, tamo to još nekako i ide, kod nas na kontinentu nema labavo, sve je pod povećalom inspekcije pa se nema smisla s tim natezati zbog nekoliko gostiju koji bi se možda okupali – dodao je Dvorski bez uvijanja. Završetak kompletne obnove očekuje se do kraja iduće godine
No, pitanje je može li se očekivati neka turistička renesansa samo s otvaranjem novih smještajnih kapaciteta ili bi se trebalo dobro razmisliti i o samim sadržajima koji bi privukli posjetitelje iz drugih krajeva Hrvatske pa i inozemstva. Nedostatak smještajnih kapaciteta već godinama je dobar alibi za sramotne turističke rezultate svima koji se u županiji i u Koprivnici bave turizomom i za to primaju plaću. Međutim loši turistički rezultati nisu samo posljedica nedostatka smještajnih kapaciteta, nego i nedostatak bilo kakvih turističkih sadržaja. S iznimkom Đurđevca koji već desetak godina stvara, gradi i razvija turističke sadržaje, koprivnička turistička zajednica već je dvadeset godina fokusirana isključivo na organizaciju nekoliko dana Renesansnog festivala uz koji, reda radi, organizira i nekoliko nevidljivih „alibi“ turističkih događanja. Međutim, da je čelu koprivničke turističke zajednice i netko sposoban i kreativan, pitanje je da li bi se, i koliko bi se u Koprivnici stvari pomaknule s mrtve točke jer turisti žele nešto vidjeti ili doživjeti a ne ležati u krevetu, a u Koprivnici se osim nogometne utakmice već godinama nema što ni vidjeti ni doživjeti. Pitanje je da li se ikad i moglo, i da li će se s ovako pasivnim pristupom toj gospodarskoj grani ikad i moći.
FOTO arhiva
