U prvih osam mjeseci ove godine na području Koprivničko–križevačke županije potrošilo se 10,8 posto više u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića nego u prošloj godini, dok je u segmentu trgovine na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) taj porast iznosio 6,3 posto. Pokazuju to podaci izvještajnog sustava fiskalizacije Porezne uprave, a kada bismo u te podatke dodali inflaciju koja je na godišnjoj razini za hranu iznosila 6,6 posto dok je za djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane iznosila 8,8 posto, tada ispada da vrijednost novca utrošenog u tim segmentima i nije nešto posebno porasla. Kada je riječ o trgovini, ako se u obzir uzme inflacija, tada se trošilo i manje dok je kod ugostiteljstva ipak došlo do određenog povećanja. U segmentu trgovine na malo je tako u prvih osam mjeseci 2024. godine na području Podravine i Prigorja fiskalizirano 297,1 milijun eura. U istom razdoblju ove godine fiskalizirano je 315,8 milijuna eura, a iako je riječ o povećanju od 18,7 milijuna eura, vrijednost kupljenog ove godine bila je nešto manja nego lani. Kada je riječ o sektoru ugostiteljstva, u prvih osam mjeseci prošle godine fiskalizirano je 32,6 milijuna eura, a u istom razdoblju ove godine 36,1 milijun eura. To povećanje od otprilike 3,5 milijuna eura iznosi 10,7 posto, a ako se u obzir uzme i inflacija na godišnjoj razini, tada ispada da se u Podravini i Prigorju ove godine u ugostiteljskim objektima zaista trošilo nešto više nego lani.
Bilogorci ožednjeli
Od županija u okruženju najveći porast potrošnje u djelatnosti ugostiteljstva imala je Bjelovarsko–bilogorska, čak 17 posto, no zato je kod naših jugoistočnih susjeda najmanji porast potrošnje u trgovini. Tek 4,7 posto više u odnosu na godinu ranije, što znači da se u trgovinama kupovalo manje proizvoda pošto je stopa inflacije, barem kada je riječ o hrani, bila nešto veća. Kad je riječ o Varaždinskoj, Međimurskoj i Virovitičko–podravskoj županiji, situacija je u postotnim razlikama vrlo slična kao u našoj županiji. Naravno da su iznosi različiti od županije do županije jer potrošnja prvenstveno ovisi o broju stanovnika, a potom i o turističkoj aktivnosti, koja se u ovim krajevima Hrvatske ipak ne može mjeriti s onom na Jadranu. Državni zavod za statistiku (DZS) je pak objavio priopćenje o kretanju cijena uslužnih djelatnosti pružatelja usluga u Hrvatskoj koje su u drugom tromjesečju ove godine porasle i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini. Cijene uslužnih djelatnosti pružatelja usluga u drugom su tromjesečju porasle za 7,3 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. I to najviše u djelatnostima poštanskih i kurirskih djelatnosti (21,5 posto), zaštitne i istražne djelatnosti (17,3 posto) i usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (15,7 posto). No, DZS je usporedio podatke o kretanju cijena uslužnih djelatnosti u drugom kvartalu ove godine s 2021. godinom, a u tom razdoblju cijene su porasle za čak 41,1 posto. Najviše su u ove četiri godine porasle cijene smještaja i to za čak 105,5 posto, a cijene u sektoru pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane su u istom razdoblju porasle za čak 78,4 posto s tim da su cijene u ugostiteljstvu porasle 51,8 posto. Prijevoz i skladištenje poskupjeli su za 34,2 posto, poštanske i kurirske djelatnosti za 53,1 posto, telekomunikacije za 19,4 posto, a poslovanje nekretninama za 29,8 posto. U sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti cijene su od 2021. godine do danas porasle za 40,4 posto od čega najviše zaštitne i istražne djelatnosti (57,6 posto) i putničke agencije (52,2 posto).
Usporava rast
I posljednji podaci Eurostata pokazuju da se Hrvatska nalazi među zemljama Europske unije s najvišim stopama inflacije. Godišnja stopa inflacije u kolovozu je u Hrvatskoj iznosila 4,6 posto dok je prosjek EU bio 2,4 posto, a veću inflaciju od nas imali su tek Rumunjska (8,5 posto) i Estonija (6,2 posto). Ohrabrujući nisu ni podaci iz Biltena Hrvatske narodne banke (HNB) za rujan, u kojem se ističe kako se rast u trećem tromjesečju ove godine ponovno znatno usporio i rast realnog BDP-a bi u trećem kvartalu mogao iznositi 0,4 posto. U posljednja dva mjeseca nastavio se usporavati rast broja zaposlenih, a znatno se usporio rast plaća te je većina zaposlenih posao pronašla u državnim i javnim službama.
FOTO arhiva
