Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je posljednjih mjeseci došlo do stagnacije, čak i minimalnog pada plaća u Hrvatskoj. Vidljivo je to iz istraživanja DZS-a koje pokazuje kako je u čak 14 županija prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u lipnju bila nešto manja nego u travnju. Iznimka nije ni Koprivničko–križevačka županija, u kojoj je prosječna mjesečna neto plaća u travnju iznosila 1211 eura, u svibnju 1201 euro, a u lipnju je pala ispod 1200 eura i iznosila je 1199 eura. Prosječna mjesečna neto plaća u Podravini i Prigorju je tako u drugom kvartalu ove godine iznosila 1204 eura i manja je bila tek u četiri županije (Bjelovarsko–bilogorska, Virovitičko–podravska, Brodsko–Posavska i Vukovarsko–srijemska), a identična je bila u Požeško–slavonskoj županiji.
Točno 300 eura
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća je u Koprivničko–križevačkoj županiji rasla za 16,9 posto. No, ono što može zabrinjavati stanovnike Podravine i Prigorja je što ih je u godinu dana prestiglo čak šest županija. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u eurima u Koprivničko–križevačkoj županiji krajem 2022. godine iznosila je 899 eura. Lijepo zvuči činjenica da je u ovih 18 mjeseci plaća porasla za točno 300 eura, no u ostalim dijelovima Hrvatske plaća je rasla i više. Krajem 2022. godine radnici u čak 11 županija zarađivali su manje od zaposlenih u pravnim osobama u Koprivničko–križevačkoj županiji. Stanovnici Krapinsko–zagorske (890 eura), Sisačko–moslavačke (871 euro), Varaždinske (865 eura), Bjelovarsko–bilogorske (848 eura), Virovitičko–podravske (821 euro), Požeško–slavonske (870 eura), Brodsko–posavske (863 eura), Osječko–baranjske (898 eura), Šibensko–kninske (883 eura), Vukovarsko–srijemske (842 eura) i Međimurske (870) imali su u prosjeku manje plaće od Podravaca i Prigoraca.
Samo 18 mjeseci bilo je dovoljno da radnici iz šest od 11 navedenih županija prestignu Koprivničko–križevačku, a jedna od njih da se izjednači po prosječnoj plaći. Stanovnici Krapinsko–zagorske tako danas zarađuju 72 eura više od Podravaca i Prigoraca, Sisačko–moslavačke 34 eura više, Varaždinske 25 eura više, Osječko–baranjske 49 eura više, Šibensko–kninske 38 eura više, a Međimurske pet eura više. Gledano i u bruto iznosu, plaća je u Koprivničko–križevačkoj županiji u lipnju za nekoliko eura manja u odnosu na travanj, a u drugom kvartalu prosječno je iznosila 1627 eura ili 17,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Jedan od razloga zašto je posljednjih mjeseci došlo ne samo do stagnacije, već i do blagog pada u isplaćenim mjesečnim neto plaćama zasigurno je i u velikom povećanju plaća u javnom sektoru u travnju. Taman uoči izbora za Hrvatski sabor, dobar dio zaposlenih u javnom sektoru i državnoj službi na svojim tekućim računima osjetio je povećanje plaća.
Najviše profitirali
Najveći problem je što povećanje plaća u javnom sektoru nije pratilo povećanje plaća u privatnom sektoru, o čemu možda najbolje svjedoči i nedavno objavljeni rad Danijela Nestića s Ekonomskog instituta koji je analizirao Jutarnji list. Nestić je uspoređivao ne samo rast plaća u javnom i poslovnom sektoru, već i rast mirovina, a podaci od kolovoza 2021. pa do kolovoza ove godine pokazuju da su i mirovine rasle brže od plaća u privatnom sektoru. U lipnju je prosječna neto plaća u javnom sektoru bila 39,4 posto veća nego u privatnom. Tako je prosječna neto plaća u javnom sektoru u lipnju iznosila 1658 eura, a u privatnom sektoru 1189 eura, što je zajedno dovelo do prosječne hrvatske neto plaće od 1315 eura. I dok su plaće u privatnom sektoru u posljednje tri godine rasle 34,2 posto, rast plaća u javnom sektoru bio je puno značajniji i iznosio je čak 50 posto. Ukupno je tako u tri godine prosječna plaća narasla za 39,2 posto ili 11,6 posto godišnje, a mirovine su u istom razdoblju povećane za 38,8 posto. Ispada tako da su u posljednje tri godine najviše profitirali zaposleni u javnom sektoru, potom umirovljenici, a na samom kraju su oni zaposleni u privatnom sektoru.
FOTO arhiva
