Hrvatska industrija nastavila je slabjeti i u svibnju. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u svibnju ove bila je 1,1 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u odnosu na travanj zabilježen pad od 1,9 posto. Podaci potvrđuju da se domaći industrijski sektor i dalje suočava sa smanjenom proizvodnom aktivnošću, unatoč pozitivnim pomacima u pojedinim granama. Najveći doprinos ukupnom padu dala je proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je na godišnjoj razini pala za 11,3 posto. Riječ je o sektoru koji obuhvaća strojeve, industrijsku opremu i drugu investicijsku robu, pa takvo kretanje upućuje na oprez poduzeća i slabiji investicijski ciklus.
Značajan pad
Značajan pad zabilježen je i kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, gdje je proizvodnja smanjena za 11,2 posto, što može biti pokazatelj suzdržanije potrošnje kućanstava. S druge strane, energetski sektor ostvario je rast proizvodnje od 4,6 posto te je bio jedna od rijetkih svijetlih točaka industrijskih kretanja. Blagi rast od 0,4 posto ostvaren je i kod intermedijarnih proizvoda, odnosno proizvoda koji služe kao sirovine ili poluproizvodi za daljnju proizvodnju. Posebno zabrinjava stanje u prerađivačkoj industriji, koja čini više od četiri petine ukupne hrvatske industrijske proizvodnje. U svibnju je njezina proizvodnja bila 2,5 posto manja nego godinu ranije, što potvrđuje da se najveći dio industrijskog sektora još uvijek nije vratio na razine proizvodnje iz prethodne godine. Podaci pokazuju i zanimljiv paradoks. Dok proizvodnja pada, zalihe gotovih industrijskih proizvoda nastavile su rasti i krajem svibnja bile su 11,3 posto veće nego godinu dana ranije. Takav trend može upućivati na usporavanje prodaje i slabiju potražnju, zbog čega proizvedena roba dulje ostaje u skladištima. Istodobno se nastavlja smanjivanje broja zaposlenih u industriji. U odnosu na svibanj prošle godine, zaposlenost je pala za 5,7 posto, što je znatno veći pad od samog smanjenja proizvodnje. Unatoč tome, produktivnost rada u prvih pet mjeseci ove godine porasla je za 5,1 posto, što pokazuje da poduzeća proizvode više po zaposlenom, vjerojatno zahvaljujući tehnološkim ulaganjima, reorganizaciji poslovanja i povećanju učinkovitosti.
Ovisi o potražnji
Među pojedinim granama najveći godišnji rast proizvodnje ostvarile su kemijska industrija, proizvodnja električne opreme i proizvodnja metala. S druge strane, najveće padove bilježe proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, elektroničke i optičke opreme, tekstilna industrija te proizvodnja namještaja. Ukupna slika hrvatske industrije tako ostaje podijeljena jer dok pojedini sektori pokazuju otpornost i rast produktivnosti, ukupna proizvodnja i dalje je u silaznom trendu, investicije slabe, a broj zaposlenih se smanjuje. Hoće li se industrija tijekom druge polovice godine oporaviti, ponajprije će ovisiti o jačanju domaće i inozemne potražnje, ali i nastavku investicija u proizvodne kapacitete i modernizaciju industrije.
FOTO ilustracija
