Broj zaposlenih u Koprivničko–križevačkoj županiji u deset se godina povećao za više od pet i pol tisuća. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema kojima je broj osiguranika krajem veljače 2015. godine iznosio 32.312, a točno deset godina kasnije, odnosno krajem veljače ove godine, bilo ih je 37.871. To je 17,2 posto veći broj osiguranika mirovinskog osiguranja nego prije deset godina. Važno je naglasiti da mjesto rada i mjesto prebivališta pojedinog osiguranika ponekad nije isto i osiguranici su najčešće prijavljeni prema mjestu gdje je registriran njihov poslodavac, a ne nužno prema mjestu gdje fizički rade ili žive. Zato i ne čudi da je najveći broj osiguranika u županijskom središtu Koprivnici, najvećem gradu u županiji gdje je najjača industrija i gdje je najviše radnih mjesta. U Koprivnici je tako krajem veljače registrirano 16.724 osiguranika, što je tisuću više nego prije deset godina, kada ih je bilo registrirano 15.701. Velika većina njih (15.071) su radnici kod pravnih osoba odnosno zaposleni su ili u poduzećima ili u javnim institucijama, a jedna od razlika između Koprivnice i ostala dva grada u županiji je i ta što u podravskoj metropoli radi više žena (8.582), nego muškaraca (8.142). Nešto više od 44 posto svih osiguranika u Koprivničko–križevačkoj županiji radi u Koprivnici, što je manje od udjela zaposlenih u glavnom gradu županije u brojnim susjednim županijama.
Koncentriranost poslova
Tako u Međimurskoj županiji gotovo 47 posto osiguranika dolazi iz Čakovca, a skoro 49 posto osiguranika iz Bjelovarsko–bilogorske i Varaždinske županije su iz Bjelovara, odnosno Varaždina. U Karlovačkoj županiji recimo skoro 60 posto svih zaposlenih radi u Karlovcu, a najmanja koncentriranost poslova samo u jednom gradu od županija u okolici je u Krapinsko–zagorskoj, jer u Krapini radi 15,35 posto stanovnika te županije, no Krapina je ipak puno manji grad od Koprivnice, Bjelovara ili Čakovca. A jedan od razloga zašto je u Koprivnici manji broj osiguranika nego u ostalim županijskim središtima u okolici nalazi se tridesetak kilometara jugoistočnije. U drugom urbanom centru Koprivničko–križevačke županije, Križevcima, ukupno je zaposleno 9.661 ljudi, što je nešto više od četvrtine (25.5 posto) svih zaposlenih u županiji. Broj zaposlenih u Križevcima je u posljednjih deset godina doživio ogroman porast jer danas je ondje čak 2600 više osiguranika nego 2015. godine, kada ih je bilo 7.014. To je porast od čak 37,7 posto i po tome su Križevci definitivno županijski šampion, o čemu svjedoče i stalne mjesečne informacije s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje pokazuju da je u Prigorju najmanji broj onih bez posla. Jedan od ključnih razloga za takav porast broja zaposlenih u Križevcima posljednjih deset godina zasigurno je i u boljoj povezanosti. Brza cesta od Zagreba do Križevaca definitivno je imala velik utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta u prigorskoj prijestolnici, a ispada tako da sveukupno 70 posto osiguranika u Koprivničko–križevačkoj županiji dolazi iz Koprivnice i Križevaca.
Napredak Kalinovca
Broj osiguranika se u Đurđevcu u deset godina povećao s 2.783 na 3.191, a od općina su gospodarski najaktivnije Sveti Ivan Žabno (892 osiguranika), Virje (759), Sveti Petar Orehovec (636) i Gola (551). Najbolji omjer broja osiguranika u odnosu na ukupan broj stanovnika ima Općina Kalinovac, u kojoj radi 544 ljudi, čak dvije stotine više nego prije deset godina. Najmanji broj osiguranika imaju Hlebine i one su s 97 zaposlenih jedina jedinica lokalne samouprave s manje od stotinu radnih mjesta. Tek nešto bolja situacija je u Kalniku, gdje je 147 osiguranika, no ono što zabrinjava je pad broja osiguranih jer ih je 2015. godine bilo 22 više. I dok je većina jedinica lokalne samouprave u Koprivničko–križevačkoj županiji u posljednjih deset godina ostvarila porast broja osiguranika, ima i onih kod kojih se dogodio pad. Uz već spomenuti Kalnik, to je Sveti Petar Orehovec, a najveći pad osiguranika doživjele su Molve. Ondje je 2015. godine bilo 557 osiguranika, a danas ih je sedamdesetak manje ili 485. (sg)
Veliki koraci Ludbrega i Pitomače
U posljednjih deset godina veliki napredak po pitanju zaposlenosti napravili su i Ludbreg i Pitomača. U Ludbregu je tako 2015. godine bilo 3.305 osiguranika, a danas ih je 4.636 ili 40 posto više. Pitomača je pak u posljednjih deset godina imala nevjerojatnih 50 posto porasta broja osiguranika jer 2015. bilo ih je 1.524, a danas ih je 2.299. Maleni pad broja osiguranika doživjele su općine Martijanec (sa 655 na 630) i Veliki Bukovec (750 na 747), a isti takav porast općine Mali Bukovec (s 319 na 324) i Sveti Đurđ (s 310 na 323).
FOTO arhiva
