Na području Koprivničko-križevačke županije u ovom trenutku nedostaje više od devet tisuća stambenih jedinica. Toliko je, naime, stanova potrebno izgraditi kako bi se premostio stambeni jaz, odnosno kako bi naša županija došla na europski prosjek od 2,3 osobe po kućanstvu. Istovremeno, čak i u najboljim godinama za građevinare, na području Koprivničko-križevačke županije teško da se može napraviti više od 200 do 300 stanova godišnje. Tim tempom, za dokidanje takozvanog stambenoj jaza trebalo bi nam dva do tri desetljeća.
Svaki pet stan ne služi za stanovanje
Istovremeno, nešto manje od 20 posto stambenih jedinica na području naše županije ne služi za stanovanje. Riječ je o praznim stanovima, obiteljskom turističkom smještaju i stanovima koji služe za obavljanje djelatnosti. Ako bi se samo dio tih nekretnina aktivirao i stanovi, umjesto da zjape prazni, nekome pruže dom, smanjio bi se takozvani stambeni jaz, što bi, jasno, pozitivno utjecalo na kvalitetu života, izračunali su u Ekonomskom institutu iz Zagreba. Priuštivost stanovanja jedna od najvažnijih tema ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi, a s tom se temom u koštac uhvatila i aktualna Vlada. Tako je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine koji, prema njegovu izračunu, sadrži mjere „teške“ čak 1,2 milijardu eura.
Plan je usmjeren na rješavanje ključnih problema na tržištu nekretnina, poput visoke cijene stanova, priuštivog najma i aktivacije praznih nekretnina. Tri glavna cilja plana su priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i osiguranje prostora za stanovanje. Ovi ciljevi postići će se kombinacijom financijskih, poreznih, zemljišnih i ekoloških mjera. Priuštivo stanovanje uključuje stvaranje uvjeta za mlade obitelji i kućanstva s ispodprosječnim primanjima kako bi trošili do 30 posto svojih prihoda na stambene troškove. Država tako planira uvesti Program priuštivog najma, kojim će omogućiti pristup povoljnijem najmu stanova za kućanstva koja nemaju dovoljno sredstava za kupnju stana po tržišnim cijenama.
Aktivacija praznih stanova
Hrvatska se suočava s velikim brojem praznih stanova – čak 40 posto stambenog fonda na državnoj razini ne koristi se za stanovanje. Kako bi se riješio ovaj problem, predviđena je aktivacija praznih nekretnina kroz porezne poticaje i javno-privatno partnerstvo. Vlasnicima stanova koji nisu u funkciji duže od dvije godine, država će ponuditi suradnju putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koja će stanove iznajmljivati po povoljnim uvjetima. Nacionalni plan uključuje i gradnju osam tisuća novih stanova kroz programe poticane stanogradnje (POS), pri čemu će polovica stanova biti namijenjena za prodaju, a druga polovica za najam po povoljnijim uvjetima. Uz to, planira se aktivacija najmanje 1.200 državnih stanova, koji će se obnoviti i staviti u funkciju najma. Država će također poticati privatne investitore na gradnju stambenih jedinica uz olakšan pristup zemljištu, pod uvjetom da dio izgrađenih stanova bude rezerviran za priuštivo stanovanje.
Crna statistika
Stopa prenapučenosti kućanstava u Hrvatskoj (34,4 %): Visoka stopa prenapučenosti znači da značajan broj ljudi u Hrvatskoj živi u premalim stambenim jedinicama, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu života, privatnost i udobnost unutar kućanstva. Svaka treća hrvatska obitelj živi u neadekvatnim stambenim uvjetima: Mnoge obitelji prisiljene su na život u pretrpanim stanovima ili kućama s više generacija, jer si ne mogu priuštiti vlastiti ili adekvatniji prostor za život.
Prosječan stanovnik Hrvatske raspolaže s 1,2 sobe, dok je prosjek u EU 1,6 sobe po osobi: Hrvatska zaostaje za europskim standardima u smislu dostupnosti prostora po osobi, što ukazuje na neadekvatnu raspodjelu stambenih kapaciteta.
Prosječni broj članova kućanstva u Hrvatskoj je 2,67, dok je prosjek u EU 2,3: Unatoč starijoj populaciji, Hrvatska ima veći broj članova po kućanstvu, što sugerira kako više generacija dijeli isti stambeni prostor zbog financijskih ili stambenih ograničenja.
Prosječan broj članova kućanstva u Hrvatskoj je 16,1 % veći od prosjeka EU: Ovaj podatak ukazuje na to da su hrvatska kućanstva prenapučenija u usporedbi s ostatkom Europe, što je dijelom posljedica loših stambenih uvjeta i nedostatka povoljnih stambenih opcija.
Prosječna dob mladih kada napuštaju roditeljski dom je 33,4 godine, dok je EU prosjek 26,5 godina: Mladi u Hrvatskoj mnogo kasnije napuštaju roditeljski dom, što odražava ekonomske poteškoće, visoke troškove stanovanja i neadekvatne mogućnosti za stambeno osamostaljenje.
Porezne olakšice, ruralna područja i mladi
Kupci prvih nekretnina imat će koristi od povrata polovice iznosa PDV-a, što bi trebalo smanjiti financijski teret prilikom kupnje stana. Ako se nekretnina kupuje od fizičke osobe, povratit će se porez na promet nekretninama, čime se dodatno olakšava pristup stambenom tržištu. Plan također uključuje mjere za poticanje gradnje obiteljskih kuća u ruralnim područjima, olakšavajući pristup zemljištima i pojednostavljujući postupke gradnje. To će biti posebno važno za regije poput Dalmatinske Zagore, Like i Slavonije, koje se suočavaju s depopulacijom.
FOTO arhiva
