Koprivničko–križevačka županija je u nešto više od jednog desetljeća izgubila više od 15 tisuća stanovnika, a u isto je vrijeme dobna struktura postala osjetno nepovoljnija odnosno prilično smo ostarjeli. Prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku, županija je krajem 2012. godine imala 114.271 stanovnika, dok ih je krajem 2024. bilo 99.203. Riječ je o padu od 13,2 posto, što je znatno više od hrvatskog prosjeka od 8,8 posto, a još je izraženija promjena kada se stanovništvo pogleda prema dobi. Broj djece do 14 godina u tom je razdoblju pao sa 17.452 na 14.108, odnosno za gotovo petinu. Za to se vrijeme broj stanovnika starijih od 65 godina povećao s 20.554 na 22.790 pa po tome ispada da dok su Podravina i Prigorje gubili velik dio mlađeg stanovništva, broj starijih je rastao.
Demografska slika
Još je znakovitiji podatak o radno aktivnoj populaciji. Broj stanovnika u dobi od 15 do 64 godine smanjio se sa 76.265 na 62.305, odnosno za više od 18 posto. To znači da demografski pritisak nije isključivo u povećanju broja starijih, nego i u smanjivanju skupine iz koje dolazi najveći dio radne snage i budućih roditelja. Danas u Koprivničko–križevačkoj županiji na svakih 100 djece do 14 godina dolazi približno 162 stanovnika starijih od 65 godina. U toj najstarijoj skupini izrazito prevladavaju žene jer krajem 2024. bilo ih je 13.264, prema 9.526 muškaraca. Udio stanovnika starijih od 65 godina gotovo je jednak hrvatskom prosjeku od 23,3 posto, dok neke županije imaju znatno veći udio starijeg stanovništva. Problem za Koprivničko–križevačku županiju zato nije samo u tome što stanovništvo stari, nego i u brzini kojom se smanjuju mlađe generacije. Gotovo svaki treći stanovnik Podravine i Prigorja danas je u dobi od 60 ili više godina, dok je mlađih od 20 godina manje od petine. Takva dobna struktura pokazuje koliko se posljednjih desetljeća promijenila demografska slika Podravine i Prigorja, a prema procjeni stanovništva sredinom 2024. godine, županija je imala 19.471 stanovnika mlađih od 20 godina, što je činilo 19,6 posto ukupnog stanovništva. U dobi od 20 do 39 godina bilo je 22.266 ljudi, odnosno 22,4 posto, dok je skupina od 40 do 59 godina brojila 27.208 stanovnika ili 27,4 posto. Daleko najbrojnija je skupina stanovnika od 60 i više godina i u toj dobi bilo je 30.284 ljudi, odnosno 30,5 posto ukupnog stanovništva županije. Ispada tako da na svakih 100 stanovnika naše županije dolazi otprilike 20 mlađih od 20 godina i čak 31 osoba starija od 60 i razlika između te dvije skupine iznosi 10.813 stanovnika. To je možda i najzorniji pokazatelj demografskog starenja županije, a kada se podaci pogledaju prema spolu, slika postaje još izraženija. Među stanovnicima do 19 godina nešto je više muškaraca nego žena odnosno njih 10.147 prema 9.324. Slična je situacija i u skupini od 20 do 39 godina, gdje muškarci čine 11.847 stanovnika, a žene 10.419. U srednjoj dobnoj skupini, od 40 do 59 godina, razlika je gotovo potpuno nestala jer muškaraca je 13.745, a žena 13.463. No, nakon 60. godine odnos se naglo mijenja jer u toj dobnoj skupini živi 13.118 muškaraca i čak 17.166 žena. Problem i nije samo u tome što je starijih stanovnika mnogo jer je jednako važna činjenica da je mlađih generacija relativno malo. Skupina stanovnika od 0 do 19 godina broji 19.471 osobu, dok skupina od 40 do 59 godina ima gotovo osam tisuća stanovnika više. To znači da će dio stanovništva koji danas čini najbrojniju srednju generaciju postupno prelaziti u starije dobne skupine, a iza njega dolazi znatno malobrojnija generacija što se dobro vidi i u pojedinačnim petogodišnjim skupinama.
Mijenja se dobna struktura
U dobi od 55 do 59 godina u županiji je 7.405 stanovnika, dok je djece u dobi od 0 do 4 godine 4.504 pa je generacija neposredno pred mirovinu veća za gotovo 2.900 ljudi od najmlađe generacije. Slična je razlika i između skupine od 50 do 54 godine, koja broji 6.646 stanovnika, i djece od 5 do 9 godina, kojih je 4.671. Takvi odnosi jasno pokazuju da se broj stanovnika ne smanjuje samo zbog ukupnog iseljavanja ili prirodnog pada, nego se mijenja i sama dobna struktura stanovništva. I kad bi se gledalo samo petogodišnje razdoblje, situacija je prilično nezgodna pošto je procjena za 2020. godinu iznosila 102.393 stanovnika, a četiri godine kasnije 99.229. Ispada tako da je samo u tom razdoblju broj stanovnika smanjen za više od 3.100, a kada se svi ti podaci stave zajedno, dobiva se prilično jasna demografska slika Koprivničko–križevačke županije. Stanovnika je sve manje, a među onima koji ostaju sve je veći udio starijih dok je djece i mladih puno manje od onih starijih. To dugoročno znači i manje potencijalnih radnika, manje mladih obitelji i pritisak na sustav mirovina, zdravstva i socijalne skrbi pa ne treba biti previše mudar da bi se došlo do zaključka da ćemo u budućnosti trebati još i više stranih radnika ako želimo da sadašnji mirovinski sustav opstane.
FOTO ilustracija
