piše: Robert Mihaljević
Podravka je prošli tjedan prvi put objavila razradu plaća i primanja običnih radnika, onih na bolje plaćenim stručnim radnim mjestima ispod menadžmenta te samih menadžera. U fokusu je bio novi sustav obračuna plaća i novo povećanje koje je na snazi od prosinca lani. Prema tim su brojkama prosječna neto primanja običnih radnika u prosincu iznosila 1164 eura, što je 185 eura više nego u prosincu predlani. Stručniji VSS zaposlenici s bruto ugovorima zarađivali su 1881 eura neto, što je oko 230 eura više, a menadžeri su u prosincu u prosjeku dobivali 3247 eura, odnosno 135 eura više nego u prosincu pretprošle godine. Riječ je o primanjima matične tvrtke Podravka d.d. (bez Belupa, Žita, Lagrisa, Mirne, internacionala). U Podravki kažu kako su tijekom 2023. godine plaće radnika dvaput povećane (u srpnju i prosincu), što je ukupno pet povećanja u protekle dvije i pol godine. Dodatno, Podravka i sindikati u srpnju su postigli dogovor oko novog sustava plaća za sve radnike Podravke d.d. i Belupa koji je stupio na snagu 1. prosinca. Podravka je tako uvela pravedniji i moderniji sustav plaća koji je zamijenio dosadašnji tarifni sustav, koji je datirao još iz 1997. godine.
– Prilikom implementacije novog sustava rast plaće iznosio je najmanje 150 eura bruto. Za trećinu radnika i više od toga, a radi se o radnicima čija radna mjesta u starom sustavu plaća nisu bila adekvatno vrednovana. Povrh mjesečne plaće, radnici Podravke primaju i neoporezivi dodatak kojeg poslodavac po diskrecijskoj odluci isplaćuje svih radnicima u jednakim mjesečnim iznosima na temelju limita koji su za ove isplate utvrđeni Pravilnikom o porezu na dohodak. Prošle je godine taj dodatak iznosio 82,95 eura neto mjesečno. U konačnici, prosječna primanja svih radnika (bez menadžmenta) za prosinac iznosila su 1217 eura neto, što je 18,4 posto više nego za prosinac pretprošle godine – ističu u koprivničkoj kompaniji.
Broj zaposlenih u cijeloj Podravka grupi 31. prosinca lani bio je 6163, što je oko 140 zaposlenih manje nego na isti dan predlani. Podravka d.d. ima 3230 zaposlenih, Belupo 890, slovensko Žito 710, rovinjska Mirna 249, češki Lagris 240, a svi internacionali 647 radnika. Pritom je prošle godine bilo zaposleno tek 50 sezonaca, odnosno samo trećina od broja sezonaca angažiranih u Podravka grupi prethodne godine. Zbog odlaska 79 radnika u mirovinu, tijekom prošle se godine u Podravkinim tvornicama javila potreba za zapošljavanjem radnika tehničkih struka. U Podravki je, primjerice, tijekom prošle godine bilo zaposleno više od 70 Nepalaca.
– S obzirom na to da radnici navedenih struka u potrebitom broju nisu bili dostupni iz lokalnih bazena radne snage, zaposleno je 156 stranih radnika. Radnici koji dolaze poglavito iz Nepala i Tanzanije, a manjim djelom iz Filipina, Brazila, Bangladeša, Indije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova zaposleni su u više tvornica na nekoliko lokacija, a njihovim je zapošljavanjem omogućen kontinuirani rad u proizvodnim cjelinama. Kako bi im pomogli u integraciji i prilagodbi na radna mjesta, radnicima su dodijeljeni kolege mentori, a zbog prevladavanja jezične i kulturološke barijere upućeni su na tečaj hrvatskog jezika te prošli program kulturalne integracije. Radnike iz dalekih zemalja uključujemo u sve kompanijske društvene događaje, poput skupova radnika, proslava, sportskih događaja i drugo – tumače u Podravki.
Podravka je proteklih godina značajno povećala zastupljenost žena u upravljačkim strukturama kompanije, ali i smanjila jaz u plaćama između muškaraca i žena na radnim mjestima iste složenosti i zahtjeva. U upravi Podravke d.d. udio žena je 40 posto, što je već sad u skladu sa Strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost do 2025. godine. Među radnicima Podravka grupe ukupno je 53 posto žena, dok u samoj Podravki d.d. udio žena u cijeloj populaciji radnika iznosi 47 posto.
– Udio žena na upravljačkim funkcijama Podravka grupe prošle je godine iznosio 54 posto, što je porast u odnosu na pretprošlu godinu, kada je udio žena na upravljačkim funkcijama iznosio 49 posto. Istodobno, udio žena na radnim mjestima koja zahtijevaju visoku stručnu spremu iznosi 66 posto u odnosu na 65 posto prethodne godine. Uvođenjem novog sustava plaća definirana je nova osnovna plaća bez obzira na spol izvršitelja, a što je u Podravki d.d. utjecalo na smanjenje rodnog jaza u plaćama s 2,7 posto predlani na 2,3 posto lani. No, na razini cijele Podravka grupe, rodni jaz u plaćama porastao je s 1,9 posto na 2,8 posto, kao rezultat zapošljavanja žena u proizvodnji proizvoda od ribe (u nižim platnim razredima) na poslovima koji zahtijevaju fini i precizniji manualni rad. Unatoč porastu na razini Podravka grupe, razlika u plaćama između spolova zadržana je u rasponu od nula do tri posto, kako je predviđeno Strategijom održivog poslovanja Podravke do 2030. godine – zaključuju u koprivničkoj kompaniji.
Najveća dividenda u povijesti
Podravka će ove godine svojim dioničarima isplatiti najveću dividendu u povijesti. Nadzorni odbor i uprava predložili su dividendu od 3,20 eura po dionici. Lani je iznosila 2,65 eura pa će ovogodišnja biti 21 posto viša. Konačnu odluku donijet će glavna skupština dioničara u svibnju. Mirovinskim fondovima, koji drže oko 51 posto dionica Podravke, bit će isplaćeno 11,6 milijuna eura. Država će putem svojih fondova izvući oko 5,7 milijuna eura, a Mesna industrija Braća Pivac kao najveći dioničar nakon mirovinaca i države dobit će oko 1,2 milijuna eura. Tvrtka za isplatu dividende planira izdvojiti ukupno oko 22,5 milijuna eura. Podravka je lani ostvarila 714 milijuna eura prihoda od prodaje i više od 66 milijuna eura neto dobiti. Kad se iz te dobiti isključe državne porezne olakšice zbog ulaganja, stvarna neto dobit je 47 milijuna eura. Podravkina dobit iznosi 24 milijuna, a Belupova 23 milijuna eura.
Vegeta i dalje zlatna koka
Zanimljive su brojke iz prošle godine koje prikazuju prihode i zaradu pojedinih kategorija u Podravka grupi. Vegeta se i dalje potvrđuje kao Podravkino sipko zlato zbog marže koju ostvaruje: od ukupne prodaje koja je iznosila 105 milijuna eura, čak trećina je dobit, i to nakon obračunate amortizacije. Visokoprofitna je i kategorija Juha te program Žitarice, snack, napitci. Tu je i Belupo, odnosno segment farmaceutike koji je imao prihode od 160 milijuna eura, od čega je 20 posto na koncu bila dobit. No, valja ipak naglasiti kako iz dobiti kategorija dobar dio još odlazi na zajedničke korporativne troškove. Kategorija Osnovna hrana jedina je lani poslovala s gubitkom od 200.000 eura, unatoč ostvarenim prihodima u iznosu 119 milijuna eura. U taj segment ulaze brašno, rajčica, prerađeno voće i povrće i slični proizvodi.
FOTO Arhiva
